Nikad na šibenskoj pijaci nije bilo više artičoka što ove godine, a najviše ih prodaje Šibenčanin Ivan Burazer koji ih u Donjem polju plantažno uzgaja, ali po ekološkim pravilima. „ zgojem artičoka bavim se već desetak godina. Uzgajam ih na tri lokacije. iU to sam krenuo zbog zdravstvenih razloga. Imao sam problema s alergijama pa su mi preporučili da jedem arktičke. Izliječio sam se, pa sam zaključio da zašto bi tu vrijednu biljku mogao uzgajao i za tržište i tako je kao deliciju i kao lijek nudim našim sugrađanima“, kazao nam je Ivan. Artičoka je jedna od najstarijih namirnica poznata ljudima. Oduvijek je bila iznimno cijenjena povrtnica, a njezino točno podrijetlo nije poznato. Zelena tržnica u Francuskoj je nezamisliva bez artičoke, a u Italiji često raste u maslinicima kao dodatna kultura. Zanimljiva povijesna činjenica vezana uz artičoku potječe iz 16. st. Ova je biljka tada bila namijenjena za konzumaciju isključivo muškarcima, a ženama je bila zabranjena jer se smatralo da je afrodizijak. Artičoke potječu s Mediterana, područja s najmanjim postotkom kroničnih bolesti i dužim životnim vijekom od većine područja u svijetu. Iako nisu bogat izvor raznovrsnih vitamina i minerala, zahvaljujući izvrsnim sastojcima, listovi i korijen artičoke imaju ljekovito djelovanje. U tradicionalnoj medicini artičoka se koristila za poticanje apetita, za liječenje loše probave, kroničnih upala jetre i bubrega, za liječenje žučnog mjehura, slezene i šećerne bolesti. Neki znanstveni radovi iz Njemačke sa sveučilišta Tübingen i Hamburg ispitivali su i potvrdili pozitivno djelovanje artičoke na rad jetre i protok žuči. Artičoka također sadrži dijetalna vlakna koja pospješuju rad debelog crijeva, probiotik inulin pomaže u rastu probiotika u crijevima te na taj način smanjuje rizik od pojave raka. Ujedno sadrži i flavonoide kao što je lutein koji djeluje antioksidativno i organizam može zaštititi od raka.