Šibenska tržnica puna je svježih, sočnih šparoga kao da je proljeće, a ne jesen. Čak su se i duž jadranske magistrale poredale prodavačice šparoga i nude ih u zavidno velikim svežnjevima. Sve to ne bi bilo neuobičajeno da ovo nije već druga berba šparoga ove godine. Nakon što su proljetos nikle desetak dana ranije nego što je to uobičajeno, neočekivano su se pojavile na razmeđu rujna i listopada u vrijeme kada ih inače nema.
Berači donose priče kako ove jeseni šparoge niču kao lude i da je više nego ikada, a vesele se i neočekivanoj i k tome dobroj zaradi. Naime kada se cijena vezice šparoga izvaže i pomnoži s cijenom od 20 do 30 kuna dolazi se do podatka da kilogram šparoga gušta više od 200 kuna. Šparoge su omiljena, štoviše pučka delicija, ali cijenom spadaju u skupocjenu spizu u rangu fine bijele ribe, najboljih škampa, jakovskih kapica i bifteka.
Pojava pravih proljetnih šparoga (biljke trajnice iz porodice ljiljana) u jesen zainteresirala je i stručnjake, posebno biologe i klimatologe. Oni su manje više suglasni da su jesenje šparoge očiti znak utjecaja klimatskih promjena. Teza da su šparoge, što nije neuobičajeno, obilno urodile zbog požara koji su ljetos harali Dalmacijom, ne stoji jer su se mladi izdanci šparoga pojavili i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske gdje također uspijeva iako nešto manje nego u Dalmaciji, a jednako je omiljena delikatesa. Osim toga u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske ove su jeseni počele cvjetati jabuke i kruške što je izazvalo dodatnu zabrinutost jer ukazuju na dramatične poremećaje u ciklusima vegetacije bilja do kojih dolazi zbog klimatskih promjena.
Kako god bilo ljubitelji šparoga dobili su bonus prigodu za guštanje u omiljenoj deliciji. Doduše ima onih koji sumnjaju u kvalitetu neočekivanih jesenjih šparoga, ali oni koji su ih kušali kažu da razlike nema, štoviše da im se čini da su jesenje mekše i sočnije od proljetnih.
Inače, da ne bi bilo zabune šparoge koje Dalmatinci obožavaju zapravo i nisu šparoge. Riječ je o izdancima šparogama srodne biljke koja se u narodu zove bljuš. Šparoga je oštrolisna grmolika biljka (asparagus acutifolius), a bljuš (Tamus communis) je biljka povijuša. Zanimljivo je da se mladi izdanci divlje samonikle šparoge i bljuša gotovo uopće ne razlikuju izgledom i okusom.
Kako razlikovati šparogu od bljuša? Jednostavno. Mladi izdanci bljuša su savijaju prema dolje, a izdanci šparoge ostaju ravni. To je ujedno i jedini način kako ih se može prepoznati.
Postoji još jedna razlika. Šparoga je jako rasprostranjena širom Hrvatske pa za branje njenih mladica ne trebaju nikakve dozvole. S druge strane bljuš, a njegovi se izdanci najviše beru i prodaju u Dalmaciji, pripada zaštićenim biljnim vrstama i za njegovo branje je potrebno dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture RH!
Eto dakle zgodne mozgalice dok se gušta u mladim jesenjim šparogama.
