Šibensko – kninska županija je u posljednjih pet godina izgubila 5 000 stanovnika, polovicu zbog negativnog prirodnog prirasta odnosno većeg broja umrlih nego rođenih, a polovicu zbog iseljavanja, a razlozi su uglavnom potraga za poslom što je bila i polazišna točka izrade nove, treće Strategije razvoja ljudskih potencijala Šibensko – kninske županije, sada za razdoblje od 2014. godine do 2020, godine koju je izradilo Partnersko vijeće za tržište rada Šibensko – kninske županije, a najvećim dijelom ju je financirala EU.
Njezin cilj je riješiti ono što je prioritete nad prioritetima – omogućiti primjereno radno mjesto što većem broju stanovnika Županije kroz provedbu različitih programa, ali i drukčiji pristup obrazovanju. „ Možda će zvučati paradoksalno, ali je istinito da što više ljudi obrazujemo to ih s više raseljava jer u mjestima gdje žive ne mogu naći primjereno zaposlenje. Mi moramo misliti o tomu da barem polovica ljudi iz Županije koja se obrazuje može sutra naći posao u našoj Županiji. Ako obrazujemo atomskog fizičara iz Unešića naravno da se neće vratiti jer nema gdje radit. Mi se moramo usredotočiti na ciljano obrazovanje što je jedan od ciljeva ove strategije“, kazao je Zoran Smolić, šibensko – kninski podžupan koji je od prvog dana angažiran na izradi te strategije kao i mnoge druge županijske institucije i udruge okupljene u Partnerskom vijeću. Međutim, upozorio je da se većina gospodarstvenika nije uključila, a sutra će, vjerojatno, kritizirati da se u Županiji ništa ne događa i da nemaju kadrove koji im trebaju. Kao pozitivan primjer istaknuo je vana Sožu i NCP koji je od prvog do zadnjeg dana bio uključen u nastanak Strategije.
Smolić je primijetio i da je unazad deset godina broj zaposlenih gotovo prepolovljen, ali da je dans, unatoč tomu, rasplođenje i Županiji znatno negativnije i napetije.
Strategija definira načine na koji bi trebalo kreirati nove mogućnosti zapošljavanja ss naglaskom na inovativno poduzetništvo i jačanje konkurentnosti radne snage, drukčiji pristup obrazovanju te razvoj socijalnog poduzetništva po čemu je Šibensko – kninska županija zahvaljujući inicijativama udruga poput Inkluzije i Kamenčića daleko dogurala, a EU potiče upravo takve vrste poduzetništva. Važno je i cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih u čemu Šibensko – kninska županija postiže odlične rezultate.
Akcijski plan u sklopu ove strategije obuhvaća čak 196 projekata teških gotovo 2 milijarde kuna koji nude šansu za obrazovanje i zapošljavanje. Deset ih je spremno za realizaciju. „Ideja nam ne nedostaje i to je dobro. Moram primijetiti da nije dob ro što se veći dio tih projekata svodi na „hardver“, zgrade, objekte i slično, a još uvijek smo puno manje usmjereni na softver, na ljude i njihovu kreativnost“, zaključio je Smolić.
Skup i donošenje Strategije pozdravio je i šibensko – kninski župan Goran Pauk.
Površna analiza tih projekata pokazuje da su najaktivnije udruge i institucije u zaleđu, na drniškom i kninskom području, a da priobalna područja Županije još tako ne dišu, vjerojatno zbog toga što većina stanovnika još uvijek neloše živi od turizma. Primjetna je i velika angažiranost Veleučilišta u Šibeniku i koje se posljednjih godinu dana probudilo iz dugogodišnje letargije osmišljavajući različite razvojne programe.
