Zbog promoviranja domaće proizvodnje i omogućavanja kupcima da budu sigurni da kupuju domaće proizvode, ali i zaštite istinskih proizvođača od nelojalne konkurencije u Hrvatskoj je, na inicijativu Udruge tržnica, uvedeno certificiranje proizvođača koje je do sada provelo 12 tržnica koje nose naziv seljačke tržnice. Na žalost niti jedna u Dalmaciji, pa tako ni u Šibeniku. Štoviše, na cijeloj hrvatskoj obali je samo jedna takva tržnica i to u Puli. No u poduzeću Tržnice Šibenik tvrde kako rade na tome te da bi do kraja ove godine mogli na glavnoj tržnici imati tri – do četiri certificirana uzgajivača domaćeg povrća. Na tržnicama na kojima to već postoji certificirani proizvođači obučeni su u posebne „uniforme“. Imaju žute majice i zelene pregače pa je to i svojevrsni turistički brend.
Certifikaciju žele i prodavači i kupci
Tu inicijativu u Šibeniku podržavaju i prodavači koji imaju isključivo svoju robu, ali i kupci jer žele biti sigurni da kupuju povrće izravno od onoga tko ga je i uzgojio. Sada za to ipak nemaju jamstva. „Koga god pitate je li to što prodaje i uzgojio odgovori potvrdno iako je ipak najviše onih koji su zapravo prekupci, ili i uz svoje proizvode imaju i one neutvrđenog podrijetla tako da se nas kupce često dovodio u zabludu“, kazala nam je gospođa Meri Cvitanović koju smo zatekli u kupnji na tržnici. Kaže da je jedna od onih kojoj je stalo da kupuje domaće proizvode i zbog toga joj je žao što na šibenskoj tržnici nema certificiranih proizvođača povrća i voća.
Jednake odgovore dobili smo i od prodavača s kojima smo razgovarali i svi podržavaju certificiranje. Marica Brčić, prodavačica iz Budaka ima OPG i slaže se s idejom o certificiranju.“Smatra kako bi joj ovaj projekt poboljšao prodaju domaćih proizvoda i da bi kupci imali više povjerenja u nas koji prodajemo isključivo ono što proizvedeno, recimo u moj med koji, uz ostalu, nudim na štandu“, smatra ona.
Ana Rudan koja ima štand do nje također tvrdi da prodaje isključivo ono što uzgoji u svom vrtu.„Nisam čula da ima pijaca na kojoj takvi proizvođači imaju poseban tretman i uniformu, ali mislim da bi to tribalo i kod nas. Ovako svako kaže da prodaje ono što uzgoji, ali ima puno onih koji ne govore istinu“, kaže ona.
Na štandu Marka Nakića iz Mirlović Zagore zatekli smo raznovrsno povrće od kojih je nego i „XXL“ veličine, primjerice kupus i tikvice. I on kaže da je sve uzgojeno na njegovom gospodarstvu i spreman je biti certificirani proizvođač kao i Manda Belamarić iz Podsolarskog. Ona je čula da postoje tržnice na kojima se takvi proizvođači ističu već po izgledu. „Reka mi je ta to moj sin koji prodaje povrće u Zagrebu koje ekološki uzgaja.Ma to bi tribalo uvesti i kod nas i zbog nas i zbog kupaca, a to bi bilo interesantno i turistima“, rekla nam je.
Na šibenskoj tržnici nema isključivih proizvođača hrane!?
Davor Slavica, direktor Tržnica Šibenik koje su član Udruge zna za taj projekt, ali ističe i kako ga je u Dalmaciji vrlo teško provesti. „Mi radimo na tome i nadam se da ćemo do kraja godine certificirati nekoliko proizvođača. Treba znati da je većina tržnica koje su to već uvele u Međimurju i u Slavoniji jer je to tamo puno lakše. Mi jednostavno imamo vrlo malo proizvođača koji isključivo prodaju ono što uzgoje. Gotovo svatko od njih kad im prođe ono što uzgoje sami mora prodavati i drugu robu jer ne bi mogli opstati. Najteže je to odijeliti i u toj situaciji podijeliti certifikat jer bi oni morali taj znak certificiranog proizvođača nositi dok prodaju isključivo svoje proizvode, a kada imaju i druge proizvode skinuti ga, a to je u praksi vrlo teško napraviti“, ističe Slavica.
Certificiranje proizvođača pokreće i financira Tržnica.a. Tko ispunjava uvjete za to provjerava posebna komisija u kojoj su predstavnici Tržnice, Poljoprivredne savjetodavne službe i Ureda za poljoprivredu Šibensko – kninske županije. Pred njima je očito složen zadatak rezultate kojeg ćemo vidjeti do kraja ove godine. U svakom slučaju, kupci to očekuju, a i istinskim proizvođačima bi trebalo biti u interesu ta ih se odvojio od prekupaca.
Cjelokupni projekt je pokrenula Udruga hrvatskih tržnica (UHT) i Zajednica udruga hrvatskih povrćara još 2006. godine s ciljem označavanja povrćarskih kultura proizvedenih na području Republike Hrvatske, a koje se izravno na ovlaštenim tržnicama nude potrošačima.
Oznaka "Proizvod hrvatskog seljaka"
Oznaka „Proizvodi hrvatskog seljaka“ registrirana je u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo RH kao zajednički i jamstveni žig. Vlasnik Oznake je Udruga hrvatskih tržnica.
Projektom se želi očuvati i poticati tradicionalni način direktnog plasmana domaćih i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda od proizvođača do krajnjeg potrošača, te se tako isticati važnost očuvanja i unapređenja hrvatskog ruralnog prostora.
Također je cilj stjecanje povjerenja kupaca u domaće, svježe i zdravo voće i povrće koje na tržnici nude certificirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Uručivanjem certifikata o proizvodnji voća i povrća, te još ponekih proizvoda dio je projekta promicanja domaće poljoprivredne proizvodnje te prodaje voća i povrća zajamčenog teritorijalnog porijekla.
Tekst i slike: Iva Prpić
