Bez povoljnih kreditnih sredstava koje država mora osigurati poduzetnicima neće biti ni rasta ni razvoja hrvatskog gospodarstva, a svi dosadašnji modeli kreditiranja pokazali su se neuspješnim, a dokaz je da je Hrvatska jedna od samo tri europske zemlje koja i u posljednja tri mjeseca bilježi pad BDP –a, istaknuli su na današnjoj konferenciji za novinare u Šibeniku članovi Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca Dalmacije apelirajući na državu na konačno to uvidi i primjeni samo ono što su primjerice SAD ili Njemačka napravile za svoje poduzetnike već na početku krize.
Konferencija za novinare održana je na kon sastanka Izvršnog odbora HUP –a Dalmacije. Tema je bila obveza hrvatske vlade za osigura kvalitetno financiranje poduzetničkih projekata što je nužnost te apel da se zapitaju zašto sve države uglavnom izlaze iz krize i napreduju, a Hrvatska nazaduje.
„ SAD i Njemačka su, primjerice, odmah reagirali na krizu shvativši da se poduzetnici ne mogu sami iz nje izvući pa su ih, bez obzira na bilance, kreditirali, čak i s kamatom od = posto samo kako bi oživjeli proizvodnju i sačuvali radna mjesta. U isto vrijeme kod nas su se izmišljali neki modeli financiranja koji poduzetnicima nisu bili povoljni i rezultat je da nema investicija, a kad nema investicija nema ni izlaska iz krize i razvoja. Banke inzistiraju na pozitivnoj bilanci, ali tko je od nas može imati? Same banke su objavile kako je 85 posto poduzetnika kreditno nesposobno i rezultat je ovo što imamo danas, daljnji pad BDP. Tražimo od države da utječe na banke da se pronađe zakonski model kreditiranja po kojem ne bi bila ključna bilanca nego kvaliteta projekata „, kazao je Goran Prgin, predsjednik IO HUP –a Dalmacije potkrepljujući i to podatkom da je HBOR lani vratio 980 milijuna kuna namijenjenih kreditiranju poduzetnika jer ta sredstva, s obzirom na rigorozne uvjete, poduzetnici nisu mogli iskoristiti.
Po njegovim riječima poduzetnici su financijski iscrpljeni , ali imaju kvalitetne programe i žele se razvijati pa je država ta koja mora intervenirati da se uvjeti kreditiranja promjene. To znači da se umjesto bilance gleda kvaliteta projekata te isplaćuje li poduzetnik redovno plaće i podmiruje li osnovne obveze.
Novac je u hrvatskim bankama skup jer je najmanja kamata 6 posto i ako ju dobiju poduzetnici mogu biti sretni, prema riječima Luke Šangulina. U drugim državama kamata se kreće između 1,5 i 2 posto, a i to tamošnji poduzetnici smatraju nepovoljnim . „ Nelogično je da se poduzetnik koji dobije kredit od HBOR –a i od države subvencionirane kamate mora obvezati da neće uplaćivati dobit, ali i da se neće zaduživati na bilo koji drugi način“, smatra Šangulin. Poduzetnicima je neprihvatljivo i to što za dobivanje bankarskog poduzetničkog kredita moraju u projekt uložiti 50 posto vlastitih sredstava jer da to imaju kredit im ne bi bio ni potreban.
Poduzetnici su na današnjoj konferenciji za novinare kritizirali i to što je lani izmijenjeno čak 350 zakona, kao i rigoroznu primjenu tih zakona jer je rok za većinu stvari koje poduzetnik mora ispuniti 24 sata zbog čega su u strahu od represivnog državnog aparata, ali na takve uvjete uzvraćaju i pitanjem zašto takav rok ne vrijedi i za državne službenike pa da i oni svoje obveze prema njima i ostalim građanima obave u tako kratkom roku, kako je istaknula Vesna Ivić-Šimeti, tajnica HUP -a za Dalmaciju.
Kao primjer neuvažavanja interesa poduzetnika i nepostojanja prave komunikacije naveli su zatvaranje glavnog graničnog prijelaza na dalmatinsko području prema Bosni i Hercegovini, Kamenskog preko kojeg ide san izvoz u tu državu. Na dva mjeseca zbog potrebnih radova. Obavijest da se on zatvara dobili su prije tri dana bez da se itko konzultirao s njima o alternativi. Ako taj prolaz ostane zatvoren, a dalmatinski gospodarstvenici budu morali koristi onaj u Vinjanima Donjim posljedice će, kako je kazao direktor splitskog Cemex –a biti katastrofalne .
