Usprkos uzbunama o pogubnom utjecaju natprosječno visokih zimskih temperatura na pčelarstvo i poljoprivredni sektor u Hrvatskoj općenito, razloga za paniku u Šibensko-kninskoj županiji, prema riječima Branka Slavice, predstavnika pčelara Šibensko-kninske županije u Upravnom odboru pčelara Hrvatske i Gordane Kožarić-Silov, više stručne savjetnice u poljoprivredno-savjetodavnoj službi Šibensko-kninske županije, zasada nema.
„Istina je da visoke temperature nisu dobre za pčelarstvo, ali prema mojim saznanjima u našoj županiji štete su još uvijek neznatne te se nadam da će tako i ostati“, kazao je Slavica.
„Naravno, ne kažem da stručnjaci na području pčelarstva nisu u pravu jer temperature jesu neuobičajene za ovo doba godine što zbunjuje pčele, ali mislim da se priča o pčelarstvu u krizi, malo napuhala. Možda je to i dobra stvar jer će ljudi tako postati svjesniji o važnosti pčelarstva. Pčele u našoj zajednici obavljaju jedan vrlo važan posao i bilo bi pogubno da ostanemo bez njih stoga pčelarstvu treba posvetiti više pažnje“, priča Slavica. Prije nekoliko dana pčelarske udruge Propolis i Pčelinjak te Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) pozvale su sve hrvatske pčelare da hitno ispune upitnik o ovogodišnjim gubicima pčela i dostave ga HPA, jer s terena stižu informacije o naglom slabljenju brojnih pčelinjih zajednica i njihovu odumiranju. Kako navode iz tih pčelarskih udruga, toplo vrijeme može uzrokovati dosad nezapamćene gubitke na pčelinjacima diljem Hrvatske.
Slavica je objasnio što se to zapravo događa s pčelama i odakle potiče ta zabrinutost: „Zimi bi pčele trebale biti u klupku u košnici gdje se rotiraju i postižu temperaturu ljudskog tijela te im takva minimalna aktivnost produžuje život. Međutim, zbog visokih temperatura, pčele nisu u klupku već izlaze vani gdje traže biljke za oprašivanje jer ih mami toplo vrijeme, stoga one izlaze želeći biti radno aktivne ali ne nalaze procvjetale biljke pa tako ni pelud ni nektar. Tako aktivne one žive samo 4-5 tjedana, a te iste pčele trebale bi 'odgajati' i brinuti se o novim, proljetni pčelama koje se razviju iz oplođenih jaja pčele matice. Tada se nema tko brinuti o novim pčelama, donositi im hranu,te tako nema ni reprodukcije pčela.“
Slavica napominje kako neki pčelari unaprijed spreme 10- 12 kilograma meda za ovakve krizne situacije, te se tako osiguraju od gubitaka. „Ako se ostavi zaliha meda hrane ima dovoljno da nove pčele prežive. Tko nije ostavio zalihe, poslužiti će se zamjenskim supstancama koje naravno neće ispuniti svoju ulogu dobro kao med.“
Međutim, bitno je naglasiti kako pčelarstvo ugrožava čitav niz faktora, od kojih je možda i najopasniji onaj ljudski. „Svi su se okomili na globalno zatopljenje, a malo tko spominje poljoprivrednike i agrokemijsku industriju. U svim poljoprivrednim apotekama danas bilo tko može bez ikakve dozvole ili certifikata kupiti razne otrovne proizvode koji na pčele djeluju pogubno. Što možemo kada je to jedna jaka industrija te mi protiv njih ne možemo“.
Uloga pčela iznimno je bitna za funkcioniranje cjelokupnog eko sustava jer one oprašuju čak 70 posto biljaka, a bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Albert Einstein svojedobno je izjavio: „ Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.“
Gordana Kožarić-Silov sličnog je mišljenja kao Slavica. Napominje kako toplo vrijeme najveći utjecaj može imati na masline, gdje se može pojaviti paunovo oko- uzročnik prisutan u maslinicima tijekom cijele godine, najviše onima sa gustim krošnjama i izloženim utjecaju visoke relativne vlage zraka. Gljiva prezimljuje u otpadnutim listovima kao i onima koji su se zadržali u krošnji i predstavljaju najvažniji izvor zaraze.
„Svi štetnici koji su sada u fazama razvoja i to u bilo kojoj fazi imaju povoljnu klimu za preživljavanje te je velika vjerojatnost da u proljeće startaju s maksimalnom populacijom. Zbog toplog vremena ove godine nema tzv. zimskog mortaliteta tih štetnika te će ih zbog toga preživjeti puno veći broj nego što bi to bio slučaj inače kada bi dio njih uginuo“, kazala je Kožarić-Silov.
Ipak, slaže se s Slavicom da razloga za veliku paniku nema: „Nema govora o nikakvoj katastrofi, već jednostavno treba biti na oprezu. Najveće štete bile bi kada bi sada naglo zahladio, ovako samo treba kontrolirati stanje i na vrijeme intervenirati. Ukoliko se u veljači toplo vrijeme nastavi, ni to nije pogubno. Najgori scenarij je da kada se temperature mijenjaju naglo. Ovako se samo može očekivati da će vegetacija krenuti ranije nego inače.“
Osim maslina na udaru bi se zbog poremećaja temperature mogle naći i breskve. „Na breskvama bi se mogla pojaviti bolest koju zovemo kovrčavost lista jer su sada povoljni uvjeti za to. Međutim, ako voćnjak već sada kontroliramo i vidimo promjene možemo na vrijeme reagirati i štete neće biti“, kaže nam savjetnica Kožarić-Silov.
Također napominje kako biljke ne treba već sada stimulirati gnojenjem niti raditi rezidbu vinograda i maslina sve do kraj siječnja. „Ljudi kod nas u Dalmaciji često prate kalendar te čekaj određene svece da bi počeli s određenim poljoprivrednim radovima. To je krivo, ne treba čekati datume nego pratiti stanje“, zaključuje.
