Usprkos činjenici da je u nesreći naleta vlaka u Ražinama prije četiri dana poginulo dvoje mladih ljudi, stanovnici Ražina i dalje skraćuju put do obližnjeg trgovačkog centra hodanjem preko pruge,a prema pisanju Slobodne Dalmacije za ovaj problem skorog rješenja nema jer nema ni novca za izgradnju nadvožnjaka preko pruge.
Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Šibenika, koji je pred kraj mandata prethodne Vlade, u Kalmetinom ministarstvu bio na funkciji državnog tajnika za promet, ističe da je sve u nadležnosti HŽ-Infrastrukture: „Po Zakonu o željezničko-cestovnom prometu svi prijelazi preko pruge su pod ingerencijom Hrvatskih željeznica. Dodamo li tomu da se većina novca namijenjena za infrastrukturu, s obzirom na financijsku situaciju u tom državnom poduzeću, najvećim dijelom troši za plaće, da rekonstrukcija kilometra željezničke pruge uključujući i elektrifikaciju košta od pet do deset milijuna kuna što ovisi o konfiguraciji terena, jasno je da novaca nema. Grad bi i mogao inicirati rješenje, ali konačna odluka je na HŽ-Infrastrukturi“, kaže Mileta. Kao primjer navodi da je 2000. godine Županijska uprava za ceste, kad je krenula u rekonstrukciju dionice prometnice od Ražina prema Brodarici, dala izraditi i projekt za rekonstrukciju nadvožnjaka kod Tvornice lakih metala u Ražinama, ali on nije realiziran, piše Slobodna.
„Dio ceste je rekonstruiran, ali ne i nadvožnjak. Naime, u međuvremenu je došlo do promjene tehničkih uvjeta i projekt bi trebalo revidirati, a HŽ-Infrastruktura ga odobriti i financirati radove, a to bi danas koštalo više od deset milijuna kuna. Bilo je govora i o izradi projekta za gradnju nadvožnjaka preko željezničke pruge u Mandalini ali su tehnički uvjeti bili izuzetno zahtjevni, pa se od toga odustalo“, rekao je dogradonačelnik Mileta za Slobodnu.
Slavko Šerić, direktor Regionalne jedinice organizacije i regulacije prometa u HŽ-Infrastrukturi, sektor jug, kaže da nema realnog opravdanja za gradnju bilo nadvožnjaka ili podvožnjaka za pješake na pruzi u Ražinama: „ S obzirom na to da već postoji nadvožnjak koji je u neposrednoj blizini trgovačkog centra, bilo bi neozbiljno i financijski nedopustivo na stotinjak metara udaljenosti graditi još jedan samo za pješake. Neka se nitko ne uvrijedi, ali rekao bih da nam je potrebno malo više prometne kulture vezano uz prijelaz preko pruge. Ono što bi se moglo napraviti je eventualno pješačka staza uz prugu prema trgovačkom centru, ali to nije u nadležnosti HŽ-Infrastrukture“, zaključuje Šerić.
Željeznička nesreća u Ražinama nažalost nije rijedak slučaj u Hrvatskoj, te se u Hrvatskoj, prema riječima Nenada Mrgana, predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske, godišnje dogodi najmanje dvije stotine smrtnih slučajeva na prugama. „Svakodnevno se susrećemo s pogibijama na tračnicama, od samoubojstava do nesretnih slučajeva u kojima ljudi neoprezno prelaze tračnice ili pješače po njima. To su, u većini slučajeva radili svakodnevno, postalo im je rutina u kojoj su odavno prestali razmišljati o opasnosti“ kazao je Mrgan za Slobodnu.
