Uskoro ni u Hrvatskoj više neće biti dopušteno besplatno dijeljenje vrećica u trgovinama i na tržnicama - izjavila je tportalu Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša Republike Hrvatske. Bit će uvedena naknada za njihovo korištenje što će sigurno odvratiti kupce da ih uzimaju. Na taj način će se zaštiti okoliš gdje ih većina završava u što se možemo uvjeriti svakodnevno. Nakon opušaka i praznih kutija cigareta vrećice su najčešći otpad koji završi u morima, i upravo glavni razlog gušenja morskih životinja koje ih gutaju misleći da su hrana, ili se zapetljavaju u njih.
Ekološke udruge protiv plastičnih vrećica
Inicijatori akcije za zabranu plastičnih vrećica, udruga Prijatelji životinja, pokrenuli su brojne ekološke udruge, primjerice Centar za kompost, Eko Kvarner, Eko inicijativu, PCAP International, Plavi svijet, Potrošač, Zelenu akciju, Zelene Dalmacije, Zelenu Istru, Zeleni Osijek i druge. Prema nekim istraživanjima, svaki stanovnik Zagreba u prosjeku potroši godišnje čak 60 plastičnih vrećica, a svaku od njih koristi tek dvanaest minuta,
Kao izum, plastične vrećice prvi su se put pojavile šezdesetih godina prošlog stoljeća. Njihova praktičnost zbog male težine, kao i ekonomičnost i vrlo niska cijena proizvodnje postupno su izazvale njenu masovnu proizvodnju i korištenje diljem svijeta. Američki zavod za zaštitu okoliša procjenjuje da je godišnja svjetska potrošnja između 500 i tisuću milijardi plastičnih vrećica.
Plastične vrećice razgrađuju se 1 000 godina!
Porazna je činjenica da se od trilijuna godišnje proizvedenih plastičnih vrećica reciklira manje od 1 posto. Računica je jednostavna - prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna. Dakle, vrećicu je skuplje reciklirati nego proizvesti novu. Zbog toga najveći dio plastičnih vrećica završava u okolišu. Vjetar i zračne struje raznose ih po šumama, morima, jezerima i rijekama, kao i po gradovima i selima. Ali najveći dio na koncu završi u svjetskim oceanima i morima. Najgore je to što je potrebno tisuću godina za njihovu razgradnju, a prilikom razgradnje nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave i, posljedično, hranu i vodu. Zemlje diljem svijeta postaju polako svjesne opasnosti koju korištenje plastičnih vrećica predstavlja za svijet. Mnoge su uvele zakone s ciljem smanjenja njihove potrošnje, dok druge uvode poreze na plastične vrećice.
