Danas je počelo zimsko računanje vremena, a to znači da se u nedjelju u tri sata ujutro kazaljka pomakla za jedan sat unatrag te se računa kao da je dva sata što je sigurno mnogima dobro došlo jer su mogli spavati jedan sat dulje. Izmjenama vremena u Hrvatskoj rukovodi Državni zavod za mjeriteljstvo, a taj se proces događa dvaput godišnje i to zadnje nedjelje u listopadu kada prelazimo na zimsko, odnosno posljednje nedjelje u ožujku kada se uvodi ljetno računanje vremena.[caption id="attachment_2051" align="alignleft" width="203" caption="Vrime mijenjamo zbog struje"]
[/caption]Vračanjem na zimsko računanje vremena, mijenjaju se i razdoblja tarifa električne energije, pa će se struja prema nižoj tarifi obračunavati noću od 21 do 7 sati. Inače, upravo je ušteda električne energije bila među najvažnijim razlozima zašto je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Europi uvedeno zimsko i ljetno računanje vremena koje se u Hrvatskoj provodi od 27. ožujka sada već davne 1983. godine. Danas je ono usklađeno s «vremenom» Europske unije, a «službeno vrijeme» u svijetu uglavnom se za jedan sat pomiče unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unatrag u jesen. Ipak, točan broj sati i datumi izmjena određuju se svugdje na lokalnoj razini što je podložno promjenama i ne mora biti konstanta. Pomicanje kazaljki pred zimu uvedeno je uz obrazloženje da se na taj način produžava dan i osjetno štedi električna energija, ali jednako tako i da se povećava produktivnost, poboljšava prilagođivanje ljudi i radni dan čini efikasnijim. Već više od 30 godina sve europske zemlje koriste ljetno vrijeme ali je datum pomicanja kazaljki različit od države do države. Najčešće ipak svi to rade u noći sa subote na nedjelju kako bi efekt promjene minimalno utjecao na radnike koji za vikend ne rade.
Prvi prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena dogodio se 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe otkad je uvedeno u sedamdesetak država svijeta, uglavnom na sjevernoj hemisferi. Europska unija je 2002. godine odredila da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku i završava zadnjega tjedna u listopadu što su prihvatile sve zemlje starog kontinenta osim Islanda koji je jedina europska zemlja koja nije uvela zimsko i ljetno računanje vremena. Početak i kraj ljetnog vremena na južnoj hemisferi obrnut je u odnosu na sjevernu.
Danas moderni kompjuterski operativni sustavi, kao i mobiteli i drugi uređaji kojima smo okruženi, automatski obavljaju prijelaz na novo računanje vremena ali svejedno, dobro je provjeriti i pripremiti se, pogotovo u ožujku kada noć praktički traje sat manje, pa mnogi pospanci sutradan kasne i zbunjeni su.Zanimljivo je da je Izrael sve do prije nekoliko godina zbog posebnog lunarnog kalendara mijenjao ljetno vrijeme različito od ostatka svijeta, radi čega pa većina kompjutera nije mogla registrirati prelazak na izraelsko ljetno vrijeme. Neki astronomi, znanstvenici i drugi različiti kritičari tog neprirodnog igranja s vremenom, u posljednje vrijeme sve glasnije su protiv pomicanja kazaljki i fiktivnog “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba mučiti, pa bilo to opravdano i ekonomskom računicom.[caption id="attachment_2056" align="aligncenter" width="425" caption="Nije zdravo vraćati sat unatrag, kažu znanstvenici"]
[/caption]
