Rješenje novog raskrižja u blizini Šibenskog mosta je loše s aspekta prometne sigurnosti i treba ga zamijeniti kružnim tokom, potvrdio je prometni stručnjak dr.sc. Željko Marušić, na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u blizini gradilišta na kojoj je govorio dr. sc. Miljenko Bura iz Rasline uz potporu grupe mještana.
Bura je upozorio da je je riječ o borbi a javni interes i da će, ako ostane postojeći projekt biti ugroženi životi ne samo Raslinjana i Zatonjana koji će tuda najčešće prolaziti i uključivati se na magistralu nego svih koji budu prolazili tom prometnicom. „ Sve nas se skupa gura u jedno neprimjereno rješenje iako struka kaže da postoje druga, primjerenija rješenja”, kazao je apeliraju još jednom na gradsku vlast u Šibeniku da sasluša nezadovoljne mještane Zatona i Rasline i podupre ih u njihovim nastojanjima da se to rješenje promijeni ističući da im je Grad Šibenik jedini pravi sugovornik.
Dr. sc. Željko Marušić je kazao kako je ovdje je riječ o prometnom rješenju koje je loše i da bi glas naroda mora biti odlučujući.
„Ovdje je riječ o forsiranju rješenja koje je loše. U prometu je najvažnija prometna sigurnost, pa tek onda protočnost. Ovakvo prometno raskrižje koje se planira nema prometnu ni sigurnosnu redundanciju i dovelo bi to teških prometnih nesreća koje bi onda dovele u pitanje i ugled ove važne turističke destinacije. Ovdje je optimalno rješenje kružni tok koji na nulu smanjuje rizike s aspekta sigurnosti prometa. Zašto se forsira ovakvo rješenje? Mislim da su tu u pitanju neki interesi kojima ne odgovara da se osiguraju potrebni prometni i prostorni uvjet. Ovdje ima dovoljno prostora za kružni tok , ali treba žrtvovati određene prostorne sadržaje. Kružni tok potpuno rješava sigurnost u prometu i funkcionalnost. Prigovori kako to smanjuje protočnost su neopravdani jer treba gledati sustavno. Prigušenje prometnog toka ovdje povoljno djeluje na cjelokupni promet. Loše je što j došlo do ove situacije da građani moraju reagirati kako bi se ispravilo prometno rješenje koje je pogibeljno i koje bi zahtijevalo dodatnu regulaciju, postavljanje recimo uspornik što bi bilo isto tako loše kao i postavljane semafora. Oni nemaju sigurnosnu redundanciju kao što je ima kruži tok. Ovo je jedna vitalna prometnica i kružni tok potpuno rješava pitanje sigurnosti te djeluje kao dobar prigušivač prometnog toka. Javni interes mora ovdje bit važniji od privatnog i prometna struka mora potvrditi rješenje koje je od javnog interesa Ovo sadašnje je invalidno i tražit će dodatne intervencije”, istaknuo je Marušić.
Na novinarsko pitanje da konkretizira što je u njemu loše odgovorio je da ono nema sigurnosne redundancije i da jedna greška dovodi do tragičnog ishoda .
„To je jedan razlog, a drugi je što je uključivanje na glavnu prometnicu problematično. Na glavnom pravcu povećavate protočnost, a uključivanje s bočnih pravaca će biti otežano. Ljudi bi puno čekali i upadali u rizične situacije. Kad bismo to loše rješenje poboljšali semaforima broj nesreća bi se smanjio, ali bi ishodi bili teži. Kad imamo semaforizirano raskrižje onaj tko ide kroz zeleno svjetlo ide većom brzinom i greške su tada fatalne.”, objasnio je, a bo je izravan i na pitane zbog čega onda u Grau Šibeniku i u Hrvatskim cestama inzistiraju upravo na takvom lošem i opasnom rješenju pozivajući se također na struku.
„Struka je težak pojam. Nekad struka promovira rješenja koja su invalidna da bi opet struku angažirali za dodatne projekte da bi se to loše rješenje poboljšalo. Ovdje je očito problem i to što bi trebalo žrtvovati dio ovog parkinga. Vrijedi li više deset parkirnih mjesta ili deset života? Ovdje je očito da se protežiraju neki privatni interesi, na uštrb javnih interesa. Kada imate kružni tok on je samoregulirajući, ne trebaju vam daljnji projekti za sigurnost. Rizik ste smanjili na nulu. Kad netko kaže da će kružni tog smanjiti protočnost to nije argument jer je smanjenje protočnosti prometa ovdje dobrodošlo. To je topla voda. To se zna. Takva rješenja s kružnim tokom se svugdje u svijetu primjenjuju. Apeliram da ubuduće bude kružni tog obveza, a da neto mora dokazivati da on nije dobro rješenje, a ne obrnuto te da rekonstruiramo postojeća rješenja, pogotovo na vodičkoj zaobilaznice. Životi su neprocjenjivi, a nitko vam neće ni doći u turističku destinaciju u kojoj se gine u prometu”, kazao je.
O tomu što očekuju u nastavku ove priče i koja će biti potezi nezadovoljnih mještana, ako se ovaj projekt ne zaustavi i ne izgradi kružni tok dr. sc. Bura je objasnio. „Mi smo ozbiljno pristupili u ovoj situaciji u kojoj nas se sa strane gradske vlasti potpuno ignorira kao i u ispostavi Hrvatskih cesta u Šibeniku. Obratili smo se legalnim organima – državnom inspektoratu te ministarstvu prometa u kojem smo jako dobro primljeni i lijepo smo razgovarali na čemu im zahvaljujem. Tu samo naišli na najveće uvažavanje onoga o čemu govorim. Ovdje se ne radi ni o kakvom sukobu nekoga s nekim niti o nekim političkim interesima nego o građanima koji od 2018. godine pokušavaju reći urazumite se i vodite računa o tome što nam radite. Ai psi laju, a karavane prolaze. Mi to ne želimo prihvatiti i zato smo ovdje.Ovo što se sada radi je u gabaritima da se još može napraviti kružni tok. Poručujemo, gospodo zašto na jednom rješenju inzistirate, a druga odbacujete. Morate nam reći zašto. Apeliram na ministra Butkovića i njegovu službu za prometnu inspekciju da sagledaju sve što smo im dostavili, da dođu ovdje i kažu ovim ljudima što možemo očekivati. Ne želimo proteste i politizaciju. Mi to nismo. Ne pozivamo ljude ni na kakvu pobunu niti želimo davati materijal nekim političarima koji bi to voljeli. Mi nismo ti koji će se na takav način suprotstavljati. Mi se suprotstavljamo argumentima i zakonskim propisima koji nam daju pravo da kao lokalna zajednica budemo angažirani od početka. Mi smo ovdje u jednom naporu da sebi i svojim unucima osiguramo siguran život, siguran odlazak i izlazak kroz ovo raskrižje, ali i svima drugima koji će bilo kada ovuda proći svojim automobilima. To se odnosi na sigurnost svih, a mi ćemo samo češće biti u tom ruletu. Tražili smo da se na gradilište, što je zakonska obveza, postave table da vidimo tko što radi i tko je odgovoran. Ja sam kao liječnik 40 godina lupao svoj pečat i stajao iza svakog svog nalaza, u pitanjima života i smrti. To je bila moja obaveza, a ovdje je obaveza da vidimo tko je odgovoran. Došlo je vrijeme da odgovaraju oni koji su napravili kriva prometna rješenja. Zašto bi liječnici odgovarali za smrtne slučajeve, a ne bi prometni stručnjaci. Mi sada čekamo reviziju prometne sigurnosti ovog rješenja koju su Hrvatske ceste naručile od Prometnog fakulteta. Razum nalaže da sačekamo rezultat te revizije. Neka netko, ako misli da to radi pro forma, izađe pred hrvatsku javnost. Hoćemo reviziju i da institucije zaustave ono što trebaju, ako to ne naprave onda ćemo vidjeti što je nama raditi”.
