Gradsko vijeće prihvatilo je na današnjoj sjednici tekst Međunarodnog javnog natječaja u svrhu odabira Razvojnog partnera za Projekt Batižele koji se priprema 18 mjeseci.
Oporbeni vijećnici Tonči Restović, Mario Kovač, Branko Kronja , Travčić negodovali su na početku sjednice Gradskog vijeća zbog glomaznog dnevnog reda s 40 točaka u koji su uklopljenje takve važne teme i tražili su posebnu sjednici o Batiželama, ali većinom glasova je to odbijeno.
„Mi imamo goste i za raspravu o projektu Batižele i ulaganju Vallis Solaris na Podima koje možete sve pitati. Vaša je obveza čuti obrazloženja struke,a ne samo politike i ne znam zašto od toga bježite. Zamislite, vi ne možete to pratiti, a ima vas na desetke, kako onda ja to mogu pratiti. To mi je kompliment”, odgovorio im je gradonačelnik Burić.
Na sjednici su bili uživo ili preko video veze predstavnici svim tvrtki i institucija koje su uključene u pripremu Međunarodnog natječaja- Europske banke za obnovu i razvoj,. ARUP -a koji je izradio Studiju utjecaja na okoliš i Mazars-a koji je bio konzultatnt u pripremi ovog natječaja, a na početku je bio i saborski zastupnih Hrvoje Zekanović, lobist i zagovornik tog projekta.
U uvodu u temu gradonačelnik Burić je kazao: „U ovu priču sam uključen od dolaska na vlast 2013. i rješavanje gordijskog čvora. TEF je bio tvrtka s najduže blokiranim računom u Hrvatskoj s bezbroj vjerovnika. Grad nije imao niti milimetar terena. Sve je to bilo založno pravo. Tihomir Paškov je u uložio toliko znanja i volje da se to riješi da ja to do tada nisam vjerovao. Onda je došla Nina Kursar kojoj izražavam duboki naklon za sve što je učinila da dođemo do ovoga danas. Zasluge ima i gospodin Franko Vidović, sada saborski zastupnik kojeg smo pobijedili na izborima, a onda smo zajedno išli u Zagreb kod tadašnjih ministara Linića i Lalovca koji su nam pomogli. Ta je priča trajala 10 godina, toliko smo radila na raspetljavanju svega što smo zatekli i pravno i financijski.
Kada završi ova sjednica Šibenik više neće biti isti. To je grad koji privlači velike ulagače. Znat će se što će biti Šibenik u idućih 10 godina. Ne govorim ništa utopistički. Sve ono što smo planirali u ovih 10 godina smo ostvarili pa ćemo i sve ovo što dalje planiramo”.
Govorio je i Hrvoje Zekanović koji je odmah nakon nastupa otišao u Zagreb, na zasjedanje Sabora: „Prvi put sam o ovome govorio na sjednici Gradskog vijeća prije dvije i pol godine. Ovo nije jednostavan projekt. Izrađena je ogromna dokumentacija. Niti jedan projekt u Hrvatskoj nema dokumentaciju koju ima ovaj projekt i on će biti ogledni primjer u Europskoj uniji.
Interes potencijalnih ulagača je velik. Imat ćemo dva kruga natječaja, ali neće biti lako. Ovdje se radi od od 800 do 1000 stanova, hotelu s četiri zvjezdice, velikoj dvorani koja će biti i novi dom „Šibenke”, parkiralište, luci otvorenoj za javni promet, privezišta za brodove. Volio bih da ovaj projekt zovemo „Novi Šibenik – korak u budućnost” . Nećemo više biti mangan city i s ovim projektom ćemo zakoračiti u budućnost”, istaknuo je.
Predstavnik EBRD -a koji se jaio video vezom je istaknuo kako je Šibenik grad obećavajuće budućnosti.
" Batižele predstavljaju jedinstveni projekt. Sve što će se graditi donosi nova radna mjesta i nove razvojne mogućnosti. Mi smo u početku pružili tehničku pomoć za izradi integralne strategije i potom 2022. tvrtki Batižele financijska sredstva za izradu dokumentacije za međunarodni natječaj”, kazao je.
„Nakon 18 mjeseci intenzivnog rada predstavljam konture ovog natječaja i dokumentacije. Proces je bio žustar jer smo u raspravama uspjeli testirati sve stavke i dijelove natječajne dokumentacije i ugraditi zaštitne mehanizme za Hrvatsku, Šibenik i tvrtku Batižele. Iznjedrili smo jedinstveni projekt i natječajnu dokumentaciju i u Hrvatskoj i u regiji. U suradnji s Gradom, državom i EBRD -om omogućili smo i bogate javne sadržaje koji će koristiti svim stanovnicima Šibenika. Očekujemo veliki interes i dobar rezultat natječaja”, istaknuo je predstavnik tvrtke Mazars.
Nina Kursar, direktorica Batižela je predstavila natječajnu dokumentaciju. Izrađeni su i pravni, tehnički i financijski dosjei.
„Predmet javnog natječaja je zemljište oko 221 tisuću četvornih metara na kojem će uz komercijalne biti i javni sadržaji - osnovna škola, vrtića, glazbena i plesna škola i vatrogasni dom su javni sadržaji. Isključen je obalni dio zone. Opredijelili smo se za dva modela raspolaganja i to kupoprodaju nekretnina za uglavnom stambene objekte i komunalnu infrastrukturu te pravo građenja na 75 godina Investitorima se stavlja na raspolaganja oko 180 000 metara četvornih. Predviđena su dva hotela s 380 soba, jedan s pet,a drugi s četiri zvjezdice, multifunkcionalna dvorana od najmanje 3 000 sjedećih mjesta. Investitor može razvijat i druge sadržaje, a ovo je minimum. Visoke stambene zgrade mogu se graditi na lokaciji udaljenoj od mora. Predloženi projekt mora biti ambiciozan i u skladu s najboljom praksom urbanog razvoja. Investitor mora i sanirati zemljište i ukloniti preostalu trosku. Nakon završetka natječajnog postupka Grad Šibenik će izraditi i financirati Urbanistički plan. Odabir razvojnog partnera trajat će šest tjedana, a rok za podnošenje prijava je 12 tjedana. Najviše bodova, 100, dobit će onaj tko ponudi najveću cijenu,a najbolje arhitektonsko rješenje ocijenit će se 50 bodova, a 20 bodova dobit će ona ponuda s najprimjerenijim javnim sadržajima. Želimo odabrati projekt koji je održiv i financijski stabilan, ali koji donosi najveću dobrobit građanima Šibenika”, kazala je Nina Kursar.
Neki oporbeni vijećnici su izrazili i dvojbe oko ponuđenog projekta. Branko Kronja smatra da prije svega treba očistiti teren TEF -a od onečišćenja jer mu se čini da ovako „investitorima uvaljujemo mačka u vreći”. Nina Kursar je odgovorila da je budući partner dužan ukloniti trosku i tri točkasta onečišćenja,a da to može napraviti prije ili istodobno s početkom radova.
Mario Kovač ( Domovinski pokret) primijetio je da je iz dokumentacija evidentno da je namjera Grada uvući investitore u proces urbanističkog uređenja koji bi, kazao je, trebao biti balans između javnog i privatnog interesa pa se ovdje ovo može protumačiti, smatra on kao podilaženje privatnom kapitalu.
„Partner gradu Šibeniku u tome moraju biti arhitekti i urbanisti, a ne razvojni partner, investitor. Prije 18 godina je izrađen prvi urbanistički projekt,a do sada ih je bio 50 – tak. Niti jedan nije prihvaćen. Grad Šibenik bi u tome treba imati ulogu developera, a ovo me podsjeća na onu „prijeđi brigo na drugoga”. U slučaju Batižela je situacija ishitrena. To je kao da ja tražim partnera za gradnju kuće, a nemam projekt. Pitanje je kako će u ovome biti zaštićen javni interes. Kvalitetna vizija tog prostora mora biti u prvom planu, pa onda partnerstvo s investitorima. Razgovarao sa uvaženim urbanistima koji smatraju da je prije svega Grad morao izraditi master plan, a zna se što je to. To određuje novu vizuru prostora koju vi sada povjeravate investitoru. Bilo bi dobro da znamo kako će to izgledati i kako će komunicirati sa starom gradskom jezgrom”, objasnio je.
Nina Kursar je odgovorila da ne bi rekla da smo sve ostavili investitoru.
„Stavili smo određene uvjete gradnje javnih objekata i komercijalnih objekata, a predvidjeli smo smo i da se mogu angažirati urbaniste i stručne osobe kod ocijene ponuda”, kazala je.
Vijećnik Ivan Slavica počeo je politiziranjem upitavši predstavnike Europske unije da, kako je kazao, da na ovom projektu „surađuju sa strankom koja je osuđena za korupciju i čiji je ministar gospodarstva smijenjen jer mu se savjetnik bavio navodno reketiranjem.”, Podsjetio je gradonačelnik Burić 2013. godine to zemljište nazvao neupotrebljivim crnilom, a zanimalo ga je i što je s onečišćenjima koje je Studija potvrdila.
„ Bilo je govora o tome da je tamo ekološka bomba, da je more zagađeno, a ja sam izvadila podatak da je kod nas postotak oboljenja od kancerogenih bolesti ispod prosjeka. ARUP -ova studija je potvrdila da imamo tri lokacije koje treba sanirati, ali količina pah -ova nije iznad dopuštenih granica. Azbesta ima u moru, ali ako ne dođe u kontakt s ljudima nije opasan”, objasnila je Nina Kursar, a to je potvrdio i predstavnik ARUP -a.
„Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da nema onečišćenja, ali takve se stvari događaju i s drugim međunarodnim projektima. Nije točno da lokacija mora biti očišćena prije izvođenja radova jer Hrvatska nema takve zakone”, odgovorio je
Tonća Restovića zanimalo je, uz ostalo, hoće li hoteli koji će se graditi na Batiželama ugroziti opstanak privatnih iznajmljivača u staroj gradskoj jezgri te postoje li jamstva da će to biti zaista rezidencijalna četvrt, a da se stanovi koji će se prodavati na toj lokaciji neće pretvoriti u apartmane te hoće li Šibenčani moći nesmetano pristupati tom prostoru.
„Zaštitili smo se nizom odredbi u tekstu ovog natječaja, a kada je riječ o hotelima i konkurenciji privatnim iznajmljivačima ne moramo strahovati za to jer to će biti hoteli visoke kategorizacije u koje će dolaziti gosti dubokog džepa”.
Vijećnica HDZ -a Ivana Vudrag istaknula je kako sve vodi k tome da će Šibenik dobiti novu gradsku četvrt s kvalitetnim javnim sadržajima, a zanimalo ju je je li utvrđen postotak zemljišta koje će se prodavati i onog za koje će se davati pravo gradnje, a Nina Kursar je odgovorila da nije te da će se pravo gradnje davati za hotele, garažu za automobile i multifunkcionalnu dvoranu.
