Šibensko – kninski župan dr.sc.Marko Jelić je u čudu nakon posljednjih negativnih reakcija na to što je Županija od Jadrolinije kupila isluženi brod „Tijat” jer je veliki dio javnosti emotivno, s ogorčenjem reagirao kada je trebao otići u rezalište pa ga je Županija u najboljoj namjeri kupila. No, posebno nakon što je Županija od građana i tvrtki zatražila donacije za slanje tog, kako mu tepaju, najvoljenijeg broda na svijetu u neko brodogradilište na ekspertizu, da se vidi što sve na njemu treba napraviti, preispituje se u javnost koliko je to ekonomski bio opravdan potez. Postavlja se pitanje i na političkoj razini postoje li realne šanse da "Tijat" ponovo zaplovi ili će biti „rupa bez dna” jer emocije su jedno, a računica i financijske obveze su nešto drugo. Mnogi kažu da bi Tijat, da nešto valja, sigurno kupio netko od poduzetnih, manjih brodara. Šibensko - kninska dožupanica Iris Ukić Kotarac s NL Stipe Petrina i sam Petrina od tog se projekta ograđuju i kritiziraju ga smatrajući da je osuđen na propast i nerealan.
Župan Jelić ističe da u otkupu Tijata i prikupljanju doacija ne vidi ništa sporno.
"Donacije za Tijat, kao i za bilo što drugo, mogu se i ne moraju uplatiti, sve ovisi o volji pojedinca. Prvenstveno smo brod kupili i spasili zbog velikog interesa javnosti i građana i sam račun za donacije smo otvorili zbog njih jer je postojao interes onih koji žele pridonijeti njegovoj obnovi. Vrlo je jednostavno, tko želi uplatiti, može, a tko ne želi, ne mora, nikoga ne prisiljavamo ni na što. Pomalo me rastužuju takvi stavovi, zar ovo nije nešto čime bi se trebali dičiti? Da smo kupili brod koji je desetljećima plovio šibenskim arhipelagom i koji će ipak dobiti svoju drugu priliku i nastaviti ploviti kao brod muzej. Županija, među ostalim, predstavlja narod, građane i žitelje koji se za određene stvari zalažu i zadatak joj je, uz sve ostalo, brinuti i njegovati lokalnu kulturu, povijest i baštinu", kaže on i dodaje kako će se sredstva za obnovu Tijata osigurati iz europskih fondova za razvoj otoka, a njihova procijenjena vrijednost kreće se od 850 do 900 tisuća eura.
Tu je situaciju usporedio s pričom o kninskoj tvrđavi koja je prije 130 godina spašena zahvaljujući fra Luji Marun, a austrorugaske vlasti su od nje željele napraviti kamenolom. On je 1887. godine osnovao Kninsko starinarsko društvo koje kasnije mijenja naziv u Hrvatsko koje je kupilo tvrđavu od austrijskih vlasti za 8.600 kruna. Od tada tvrđava isključivo služi za kulturne svrhe. “U baštinu treba ulagati i ponekad je to jako skupo”, kaže župan Jelić.
Zanimalo nas je što misle stručnjaci. Kontaktirali smo s dvojicom inženjera kojima je kontrola ispravnosti brodova posao. Željeli su ostati anonimni jer nemaju previše informacija, ali obojica su nam rekla kako će sve biti jasnije nakon što „Tijat” bude stručno pregledan u nekom brodogradilištu. No već sada se zna da će njegova obnova biti vrlo zahtjevna i skupa te da se se Županija, ako do toga dođe, može osloniti jedino na EU fondove. Međutim, ističu da će ga Županija, ako ne uspije, uvijek moći za istu cijenu prodati u staro željezo. Pitanje je i tko bi obnovljenim „Tijatom” upravljao jer, ako bude plovio i prevozio turiste, to mora biti neka brodarska kompanija.
Nije to prvi stari brod u Šibeniku koji bi trebao dobiti novu namjenu. Nekadašnji desantni brod i nosač tenkova osuđen na rezanje bio je 2016. godine predan Šibenskoj biskupiji, a trebao je biti pretvoren u ploveću crkvu za mlade s potpalubom u kojoj će biti 55 ležaja. No to nije uspjelo. Bivši šibenski župan, sada pokojni Gordan Baraka bio je kupio stari norveški brod "Jupiter" koji je želio obnoviti i koristiti ga u svojoj tvrtki za obuku pomorac, ali je na kraju završio na rezalište. jer se njegova obnova nije isplatila.
