„Mene zapravo ne zanima hoće li neko udruženje ili neka interesna skupina biti protiv. Meni je važno da na koncu naši građani budu zadovoljni novim zakonom”.
Ove riječi, uz obaveznu napomenu da ga slobodno citiramo, izgovorio je Josip Bilaver (HDZ), državni tajnik za more i EU fondove, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Bilaver već petu godinu obavlja dužnost zamjenika ministra i državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Njegovo se ime ovih dana često spominje u glasnim kritikama prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje dolaze iz redova nevladinih udruga, ali i od nekih oporbenih političara, jer se ovaj 36-godišnji ekonomist rodom iz Škabrnje nalazi na čelu radne skupine koja oblikuje tekst zakona koji bi trebao zaštititi našu obalnu crtu od nadiruće devastacije, prenosimo s portala zadarski.hr.
Najsnažnije su odjeknule kritike Maje Jurišić iz Pokreta otoka i Denisa Barića iz Otočnog sabora. Jurišić tvrdi da će se novim zakonom plaže lakše privatizirati a građanima ograničiti pristup pomorskom dobru, dok je Barić ljestvicu podigao još više tvrdeći da je prijedlog zakona ni manje ni više nego protuustavam jer će državi omogućiti izvlaštenje privatnih vlasnika uz granice pomorskog dobra u korist investitora.
- Sve je to bura u čaši vode! Kako drukčije mogu komentirati raspravu na temelju paušalnih uvida u tekst zakona i selektivnog tumačenja nekih prijedloga – kaže Bilaver s kojim smo razgovarali u njegovom Zadru.
Ipak morate priznati da je zakonski prijedlog podigao naciju na noge? Jeste li ga namjerno pustili u javnost?
- Ne, nismo imali tu namjeru, nije bilo testnog balona, ali je bilo nekorektnog ponašanja nekih ljudi koji su dobili pravo uvida u zakonski prijedlog.
Barić vas kritizira, kaže: nadzor nad pomorskim dobrom treba raditi DORH, a ne politika, protivi se ograničavanju pristupa pomorskom dobru građanima, izvlaštenje smatra protuustavnim?
- Reakcija gospodina Barića i nekih drugih osoba su rezultat selektivnog plasiranja informacija u javnost od strane pojedinaca. Primjerice gospođe Jurišić iz Pokreta otoka koja je dobila radni nacrt zakona jer sam od nje tražio da ga pogleda, pogotovo dio koji se odnosi na plaže, znajući da se ona time bavila kao aktivistica. Zamolio sam je da vidi kako oni kao Pokret otoka mogu doprinijeti kvaliteti novog zakona. Nakon dva mjeseca smo dobili komentare od nje a odmah nakon par dana i otvoreno pismo. Namjerno se ne uzima u obzir činjenica da je plažama posvećen cijela jedna glava, za razliku od postojećeg zakona u kojem skoro pa ništa nije bilo vezano za plaže.
Znači, sad će biti bolje?
- Mi smo sada po prvi put klasificirali plaže, prvi put smo uredili da se plaže u naseljenom području ne mogu ograditi. Zato me začudilo što je u otvorenom pismu izašlo sve suprotno od onoga u prijedlogu zakona. Kada ljudi vide da postoji mogućnost ograničavanja pristupu plažama, a pred sobom nemaju pravu verziju zakona i ono što želimo s njim postići, naravno da je reakcija ljudi očekivana: ne želimo privatizaciju plaža! S tim se apsolutno slažem, ja i svi članovi radne skupine.
U kojoj je 13 članova, uključujući i Otočni sabor, iako Barić tvrdi da ne zna tko je u radnoj skupini...
- Meni je žao zbog toga, s Barićem sam inače bio u kontaktu. Prije formiranja radne skupine rekao sam mu da će biti pozvan, kao što smo ga i pozvali, ali nažalost nismo dobili njegov odgovor. U razgovoru s njim smo konstatirali da on poziv nije zaprimio. Ali ćemo svejedno uvažiti sve komentare Otočnog sabora.
Kad smo kod Otočnog sabora, kako komentirate Barićevu tvrdnju da je prijedlog zakona protuustavan jer predviđa mogućnost izvlaštenja privatnih vlasnika u korist investitora uz granicu pomorskog dobra (članak 39)?
- Takva mogućnost nije nigdje predviđena. To su ta selektivna tumačenja zakona. Čak se ne izvuče ni cijeli članak nego jedna rečenica. Za to što on tvrdi da postoji u zakonu ja uopće ne znam. Niti je ikome tako nešto u planu donijeti. Da budem do kraja jasan: to ne postoji!
Dobro, a što postoji?
- Uvijek se vraćam na početak. Ovaj zakon prije svega treba dati odgovor na probleme s kojima smo dosad susretali u dosadašnjoj praksi. Od uzurpacije pomorskog dobra do neriješenih imovinsko- pravnih odnosa. Pogotovo dio zakona koji govori o pretvorbi i privatizaciji, o upisu pomorskog dobra u temeljni kapital tvrtke, što se događalo devedesetih, država na to mora dati odgovor.
Kakav je prijedlog oko toga, kako ćete to riješiti?
- Prijedloga zasad još nema, jer još uvijek o tome razgovaramo s DORH-om. Tu nam je važna sudska praksa, nažalost imali smo neujednačenu sudsku praksu na nižim sudovima, a Vrhovni sud je imao svoju. Sada sve to zajedno s DORH-om pokušavamo pomiriti i iznaći kvalitetno rješenje.
Naši otočani i vlasnici zemljišta uz pomorsko dobro ne trebaju dakle strahovati da će ih država izvlastiti po želji pojedinih investitora i protiv njihove volje?
- Nema šanse da se tako nešto dogodi! Ne dolazi u obzir da država izvlašćuje na teret privatnih vlasnika zbog bilo kojeg investitora. To ne dolazi u obzir.
