USPJEŠNOST / Kada bi Šibenik bio među ovih 10 gradova onda bi to bi znak dobrog života u njemu

Objavljeni su podatci za 2020. godinu o tome koji gradovi u Hrvatskoj imaju najveći broj poduzetnika, najveći broj zaposlenih u gospodarstvu i u kojma su poduzeće s najboljim financijskim rezultatom. Šibenika nema među prvih deset, ali tu su i Split, Zadar pa i malnji gradovi poput Vukovara i Svete Nedjelje koji su očito znali provući velike i uspješne tvrtke. Ni među 10 najuspješnijih općina po broju i rezultatima poslovanja nema niti jedne iz Šibensko – kninske županije. A ti su rezuttai upravo pokazatelji prave uspješnosti jedinica lokalne samouprave i njihove perspektive,a ne ulaganja u projekte koji su zapravo potrošači, a ne stvaratelji nove vrijednosti.

Prema izvješću FINA -e, promatrano prema sjedištu poslovanja, u gradovima je u Republici Hrvatskoj u 2020. godini bilo 115.864 poduzetnika (83,3%), a preostalih 23.145 poduzetnika (16,7%) imalo je sjedište u jednoj od 428 općina.

Prema broju poduzetnika na prvom je mjestu Zagreb s 46.347 poduzetnika, a slijede Split sa 7.855 i Rijeka s 5.071 poduzetnika. Gradovi s najmanjim brojem poduzetnika su Vrlika s 27 poduzetnika, Hrvatska Kostajnica s 40 poduzetnika i Komiža s 49 poduzetnika.

Tablica 2. Top 10 gradova i 10 općina prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. g. (iznosi u tisućama kuna)

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

U Republici Hrvatskoj tri su grada u kojima je sjedište imalo između 27 i 50 poduzetnika, u 19 gradova sjedište je imalo 50 do 100 poduzetnika, a više od 100 poduzetnika imalo je sjedište u 106 gradova, od čega više od 1.000 poduzetnika nalazimo samo u 17 gradova, među kojima su i gradovi koji nisu županijska središta: Pula (3.095), Samobor (1.486), Poreč (1.434) i Umag (1.137).

Od 23.145 poduzetnika čije je sjedište u jednoj od 428 općina, najviše ih je u sljedećim općinama: Viškovo (675), Matulji (533) i Medulin (490). Za usporedbu, šest županijskih središta ima manji broj poduzetnika od navedenih općina, a to su sljedeći gradovi: Požega (461), Virovitica (472), Pazin (359), Krapina (339) i Gospić (240).

Kod 23.145 poduzetnika sa sjedištem u jednoj od 428 općina, u 2020. godini bilo je 129.637 zaposlenih, što je 1,6% više u odnosu na 2019. godinu. U 2020. godini kod 115.864 poduzetnika sa sjedištem u jednom od 128 gradova bilo je 818.237 zaposlenih, u odnosu na 822.698, koliko ih je bilo 2019. godine. Kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima broj zaposlenih je smanjen za 0,5%. Prosječno je kod poduzetnika registriranih u gradovima bilo 7,1 zaposlenih, dok je kod poduzetnika koji su registrirani u nekoj općini bilo u prosjeku 5,6 zaposlenih.

Usporedba poduzetnika u 128 gradova i 428 općina prema financijskim rezultatima

Poduzetnici sa sjedištem u jednom od 128 gradova ostvarili su u 2020. godini ukupne prihode u iznosu od 663,5 mlrd. kuna, što čini udio od 89,2% u ukupnim prihodima poduzetnika u RH. Poduzetnici sa sjedištem u jednoj od 428 općina ostvarili su u 2020. godini ukupne prihode u iznosu od 80,4 mlrd. kuna, što čini udio od 10,8% u ukupnim prihodima poduzetnika u RH.

Među prvih 10 gradova prema ukupnim prihodima poduzetnika, dva su grada s relativno malim brojem poduzetnika, Sveta Nedelja s 927 poduzetnika i 11,8 milijardi kuna ukupnih prihoda i Vukovar sa 613 poduzetnika i s nešto manje od 13 milijardi kuna ukupnih prihoda. Tom su rezultatu u Svetoj Nedelji najviše doprinijela dva društva, MEDICAL INTERTRADE d.o.o. s 2 milijarde kuna ukupnih prihoda i SANTA DOMENICA d.o.o. s 914,2 milijuna kuna prihoda, a u Vukovaru PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o. s 9,8 milijardi kuna ukupnih prihoda.

Na samom vrhu rang liste općina po ukupnim prihodima poduzetnika, poduzetnici su sa sjedištem u Općini Stupnik s ostvarenim prihodima u iznosu od 4,9 milijardi kuna. Od 225 poduzetnika Općine Stupnik, navedenim rezultatima najviše je pridonijelo društvo FLIBA d.o.o., koje je ostvarilo 956,5 milijuna kuna.

Na drugom su mjestu poduzetnici Općine Rugvica s 2,2 milijarde kuna, od čega se na IKEA Hrvatsku d.o.o. odnosi 756,9 milijuna kuna, a na trećem su mjestu poduzetnici Općine Hum na Sutli s 2,1 milijardom kuna, od čega se na VETROPACK STRAŽA TVORNICA STAKLA d.d. odnosi 812,7 milijuna kuna.

Kod poduzetnika registriranih u jednom od 128 gradova, iskazana je neto dobit u iznosu od 18,4 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 35,9% u odnosu na 2019. godinu.

Kod poduzetnika registriranih u općinama iskazana je neto dobit u iznosu od 2,5 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 19,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Poduzetnici sa sjedištem u gradovima ostvarili su prihode od izvoza u iznosu od 121,3 milijarde kuna, što je 6,3% manje u odnosu na 2019. godinu. Poduzetnici čije je sjedište u jednoj od općina ostvarili su prihode od izvoza u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je 2,5% manje u odnosu na 2019. godinu. Udio prihoda od izvoza poduzetnika sa sjedištem u gradovima u ukupnim prihodima od izvoza poduzetnika RH je 86%, a poduzetnika sa sjedištem u općinama 14%.

Prihod po zaposlenom kod poduzetnika registriranih u gradovima iznosio je 810,9 tisuća kuna, dok je kod poduzetnika registriranih u općinama iznosio 620 tisuća kuna.

Poduzetnici sa sjedištem poslovanja u gradovima obračunali su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 6.109 kuna, što je 19,8% više od prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika koji posluju u općinama (5.098 kuna) i 2,3% više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću na razini svih poduzetnika RH (5.971 kuna).

Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je kako su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki (HŽ, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode i dr.), kao i velikih trgovačkih lanaca, redom u Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju upravo u tom gradu odnosno županiji, a ne i u drugim gradovima i općinama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti.