Žitelji otoka Žirja na poseban će način obilježiti 40. obljetnicu smrti slovenskog svećenika don Ferdinanda Kolednika, svog spasitelja i anđela čuvara koji je 1943. godine spremno žrtvovao sebe i svoj život da bi spasio 650 Žirjane od pogroma, neumitne smrti i istrebljenja. Izašao je tada pred zapovjednika postrojbe njemačke nacističke vojske, koji je u znak odmazde zbog otpora koji su Nijemcima pružili antifašistički borci, odlučio strijeljati svih 650 žitelja Žirja koliko ih je zatekao na tom otoku. Sve Žirjane Nijemci su istjerali iz njihovih kuća i doveli pred streljački stroj na trg u Selu. Netom prije kobnih plotuna pred Nijemce je izašao don Ferdinand, kleknuo i molio da Žirjani budu pošteđeni. Njegove su molitve i preklinjanja bile blagotvorne - Nijemcu su odustali od masovnog strijeljanja Žirjana.
Mještani Žirja u petak, 3. rujna prvi će puta obilježiti spomendan za svog spasitelja i anđela zaštitnika, dušobrižnika i besprimjerno hrabrog čovjeka koji je spremno žrtvovao sebe i svoj život da bi spasio Žirjane pogroma, neumitne smrti i istrebljenja.
Na župnoj kući u Selu bit će otkrivena spomen ploča don Ferdinandu spomen čije su postavljanje inicirali i organizirali Saveza Slovenaca u Hrvatskoj i udruge "Ruža Hrvatska Žirje".
Program obilježavanja spomendan don Ferdinand Kolednika počinje misom zadušnicom u crkvi uznesenja Blažene Djevice Marije u 11 sati. Po završetku mise oko 12 sati kreće se prema župnoj kući u Selu gdje će uz prigodni program biti otkrivena spomen ploča.
Svi koji žele svjedočiti uzvišenom trenutku sjećanja na žrtvu Ferdinanda Kolednika i njegov besprimjerni pothvat spašavanja 630 Žirjana od sigurne smrti, mogu na Žirje doći brzom brodskom prugom koja iz Šibenika kreće u 9 sati te na Žirje stiže u 10 sati i 15 minuta. Povratak Šibeniku je 14 sati i 10 minuta trajektom "Lošinjanka" koji na gat Vrulje stiže u 15 sati i 45 minuta.
Ferdinand Kolednik rođen je 24. svibnja 1907. godine u Mariboru, a umro je 1. rujna 1981. godine u Pogorju na Koroškem. Za svećenika zaredio ga je 25. rujna 1932 . godine šibenski biskup Jeronim Mileta. Službu na Žirju započeo je početkom 1940 . godine, a svećenik i dušobrižnik Žirjanima je bio tijekom tri najteže godine Drugog svjetskog rata. S otoka je odveden u konclogor u Njemačkoj 1943. godine, a nacisti su ga uhitili i deportirali zbog njegovog nevjerojatno hrabrog i velikog djela - spašavanja života 630 Žirjana koje su Nijemci naumili smaknuti. Dogodilo se to 1943. godine nakon kapitulacije fašističke Italije kada su poraženu vojsku Kraljevine Italije zamijenili njemački nacisti. Na Žirju i ostalim naseljenim otocima šibenskog arhipelaga kao i susjednim Kornatima situacija je postala vrlo neizvjesna i pogubna zbog sve veće prisutnosti i sve brojnijih uspješnih akcija antifašističkih boraca i postrojbi koje su djelovale na tom području. Kako su Njemačke postrojbe nastojale svim silama zadržati sva okupirana područja te posebno kontrolu nad otocima koji su postali strateški važni zbog napredovanja savezničke vojske na Apeninskom poluotoku, Nijemcu su 13. listopada 1943. godine izvršili desant na Žirje kako bi prije partizana, zaposjeli jake topničke bitnice te važni sustav veze na njemu. Njemački desant naišao je na neočekivano jak otpor lokalnog stanovništva i antifašističkih boraca. Iznenađeni napadom koji nisu očekivali, a u namjeri da po svaku cijenu ostvare svoje nakane, fašisti se okomljuju na civilno stanovništvo Žirja. Sve koje su zatekli odveli su na trg u Selu s namjerom da ih pobiju. Na trg su Nijemci dotjerali 630 stanovnika Žirja s namjerom da ih sve do posljednjeg pobiju. U tom trenutku iz Župne kuće izlazi don Ferdinand Kolednikk, žirajsku župnik i dolazi pred njemačkog zapovjednika, pada na koljena i moli ga da poštedi Žirjane. Njegove su molitve i preklinjanja pokolebale su Nijemce te oni odustaju od odmazde
i puštaju Žirjane na slobodu. U tom trenutku Ferdinand Kolednik je spasio 630 života pa i život na Žirju za sva buduća vremena. Jedina žrtva tog strašnog događaja bio je don Ferdinand. Njega Nijemci odvode sa Žirja u Šibenik, a odatle u Njemačku zatočen u koncentracijski logor. Srećom uspio je preživjeti te je oslobođen u svibnju 1945. godine. Don Ferdinand je nakon rata nastavio obnašati svoju službu i danas ga se ubraja među značajne povijesne ličnosti Slovenije koju je zadužio kao prevoditelj i čuvar kulturne baštine i nacionalnog identiteta Slovenije.
