Sidebar Menu

Datum objave: 14. Srpanj 2021

ZABRANA KUPANJA NA SKRADINSKOM BUKU / Vidović kaže da je to najgluplja odluka, Lozovčani prosvjeduju,Petrina ih podržava, a što kažu u JU NP Krka?

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Zabrana kupanja ne samo na sedrenim barijerama nego i podno Skradinskog buka izazvala je salvu nezadovoljstva lokalnih stanovnika, a dobili su i političku potporu. Prošlog vikenda Lozovčani su organizirali prosvjedno kupanje na tom mjestu unatoč zabrani, a istu su akciju pod nazivom "Krka nam je mati nećemo je dati " najavili i za ovaj vikend. Kažu da će tako biti dok ih god uprava JU NP Krka ne primi i sasluša. "Ne pada nam napamet odustati od naše tradicije. Ne tražimo ništa što se uvijek nije smjelo", poručuju. One koji su sudjelovali u zabranjenom kupanju popisali su rendžeri NP Krka, a poziva ih se i na obavijesni razgovor u policiju.

Odluku o zabrani kupanja podno Skradinskog buka saborski zastupnik Franko Vidović, ovih je dana za saborskom govornicom nazvao "jednom od najglupljih".

"Zabrana kupanja na Skradinskom buku i tradicionalnog ribolova lokalnom stanovništvu štetna za turizam u vrijeme pandemije koronavirusa. Takvim se zabranama 'puca u oba koljena' turizmu Šibensko-kninske županije u vrijeme kad se borimo za svakog turista, a Nacionalni park Krka za financijsku stabilnost i održivost, ustvrdio je Vidović. Smatram kako je rješenja eventualno trebalo tražiti u ograničavaju broja turista, a ne u potpunoj zabrani te se založio da se takve odluke suspendiraju na godinu dana", kazao je.

Potporu prosvjednim akcijama lokalnog stanovništva na svom je Facebook profilu izrazio i Stipe Petrina, predsjednik Županijske skupštine Šibensko - kninske županije.

"Pružimo maksimalnu potporu lokalnom stanovništvu koje se bori za svih nas . Sada zabranjuju kupanje sutra će nam zabraniti uopće dolaziti jer će sve Nacionalne parkove prodati strancima i zato - Krka nam je mati nećemo je dati !", napisao je Petrina.

U JU NP Krka obrazlažu da su se na tu zabranu odlučili zbog zaštite sedrenih barijera. Razumljivo je da je trebalo zabraniti penjanje i kupanje po sedrenim barijerama, što je odavno učinjeno, ali ostaje nejasno zbog čega je to prošireno i na zonu podno Skradinskog buka. Zanimljivo je da je 2018. godine provedena anketa među posjetiteljima tog NP u kojoj ih se pitalo i koliko im znači kupanje na Skradinskom buku. Pokazalo se da je taj motiv posjeta NP Krke na visokom četvrtom mjestu, a 30 posto ispitanika odgovorilo je da ne bi više došlo u NP Krka , ako ne bude bilo moguće kupanje. Nejasno je zbog čega je kupanje uvršteno u upitnik, ako je opasno i štetno za ekosustav. Zanimalo nas je i postoje li istraživanja kojim je konkretno dokazana štetnost kupanja u toj zoni Skradinskog buka č U odgovoru koji smo dobili stoje općenite naznake potrebe zaštite sedrenih barijera U NP Krka kao jednog od najvažnijeg takvog stanišnog tipa u Hrvatskoj što propisuje i Europske unija.

"Svjetska istraživanja sedre dokazala su da je nastajanje sedrenih barijera proces međusobnog djelovanja fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa. Promjena bilo kojeg od tih uvjeta zaustavlja rast sedre. Primjerice, promjenu svojstava vode uzrokuje veliki broj kupača na malom prostoru a korištenje sredstava za sunčanje mijenja sastav vode. U Planu upravljanja iz 2011., koji je još uvijek na snazi do donošenja novog, kod posjećivanja prepoznata je opasnost od gaženja sedre izvan označenih pješačkih staza. Na Skradinskom buku izgrađen je i pročistač kako bi smanjili dotok organskih tvari u Krku iz kojeg se pročišćena voda vraća u Krku 300 m ispod Skradinskog buka", kažu u odgovoru na naš novinarski upit. Navode kako su kompleksna istraživanja cjelokupnog procesa nastajanja sedre dio redovnih aktivnosti te javne ustanove. Kada je riječ o istraživanjima kojima je dokazana opasnost za sedrene barijere ističu da je   PMF Zagreb, ispitujući perifitonske zajednice na sedrenim barijerama i njihov utjecaj na stvaranje sedre, ustanovio da je gaženjem onemogućen rast sedre, a da su u istraživanju flore i vegetacije mahovina i vaskularnih biljaka sedrenih barijera rijeke Krke dokazali su da se za mahovine hvataju kristalići sedre te da se gaženjem mahovina proces sedrenja se zaustavlja i zaključuju: "Dno na Skradinskom buku, ispod slapa gdje je nekada bilo dopušteno kupanje, pokazuje potopljenu i izgaženu sedru a ne klasično kamenito dno. Prestankom gaženja uslijed ljudske aktivnosti nastavit će se proces sedrenja. Skradinski buk lokalitet je na kojem je koncentracija kupača u NP bila najveća. Njihov utjecaj u plićim dijelovima rijeke rezultirao je direktnom degradacijom vodenog staništa i samog riječnog dna uslijed gaženja i oštećivanja".

Napominju da anketna ispitivanja provedena među posjetiteljima Nacionalnog parka „Krka“ 2013., 2017. i 2018. pokazala kako su glavni razlozi posjeta Parku priroda i ljepota krajolika te odmor i opuštanje, a tek potom kupanje što znači da kupanje nije presudan faktor prilikom odabira dolaska što, ističu, dokazuju i ovogodišnji statistički podaci jer NP „Krka“ bilježi porast posjećenosti od 60 posto u odnosu na prošlu godinu, a kupanje je zabranjeno.

Pitanje zabrane kupanja podno Skradinskog buka otvara staru temu, a to je primjena učinkovitog  modela upravljanja posjetiteljima tog Nacionalnog parka i rekreacijom, posebno Skradinskog buka. Model disperzije posjetitelja nije se pokazao toliko djelotvornim. Koliko god bili lijepi i Roški slap i gornji tok rijeke Krke svi žele prvenstveno posjetiti Skradinski buk pa se odavno govori o njegovoj turističkoj saturaciji odnosno zasićenosti posjetiteljima. Umjesto zabrana možda bi trebalo razmisliti o ograničavanju vremena posjeta.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.