Sanacijski upravitelj šibenske opće bolnice Marin Paić napravio je, uz kako je sam kazao,potporu i zalaganje svih svojih kolega, ali i Ministarstva zdravlja, ono što se do prije nekoliko mjeseci činilo nemoguće - od srpnja svakog mjeseca više zarade nego što potroše što znači da pozitivno posluju. Dug od oko 9 milijuna kuna smanjili su na oko 3 milijuna kuna, za 20 posto su povećali broj usluga, a troškovi su ostali isti. O tomu su na današnjoj konferenciji za novinare govorili dr. Paić i Dragan Korolija Marinić, pomoćnik ministra zdravlja Republike Hrvatske, a nazočan je bio dosadašnji saborski zastupnik SDP -a Franko Vidović. Prema onomu što se čulo nije riječ ni o kakvoj nadnaravnoj moći niti čarobnom štapiću nego se napravilo ono što je je i do sada trebalo biti dio bolničkog poslovanja.
„Presudno je bilo to što smo odijelili poslovanje svakog odjela, uveli kontrolu troškova i prihoda za što odgovaraju šefovi odjela. Uz to, na ruku su nam išle i promjene u načinu financiranja jer HZZO sada ne daje više paušalno određeni iznos bolnici nego plaća sve što mi fakturiramo. Sve to rezultiralo je time da bolnica od srpnja posluje pozitivno svakog mjeseca i da ćemo, vjerojatno bez gubitka završiti ovu godinu što se nije dogodilo od 1991. godine“, kazao je dr. Paić.
Priznao je i da je bilo otpora liječnika i neprihvaćanja tih promjena, ali da ih je na kraju ipak sve uspio motivirati da vode računa o tomu što se na odijelima događa i da promjene ponašanje. „Meni je taj otpor razumljiv jer te su promijene dovele za neke i do smanjenja plaća, morali smo rezati prekovremene sate, uveli smo mjerenje rada pa su takve reakcije ljudske. Moj cilj je i od toga neću odustati i da se kvalitativno mjeri rad nas liječnika i da se ti podaci objave, makar interno da se točno zna tko kako radi“, dodao je Marin Paić. Istaknuo je i kako su sve te promijene osjetili i pacijenti jer više nema lista čekanja osim na Oftalmologiji, na kojoj postoji, kako je to nazvao, lista želja jer svi pacijenti žele da im kataraktu operira šef odjela iako su i ostali liječnici jednako kvalitetni te na Kardiologiji na kojoj nedostaje jedan liječnik.
Zamjenik ministra je istaknuo kako zbog velikih reforma u zdravstvu koje je aktualna vlada provela 14 bolnica u Hrvatskoj ima kumulativno pozitivne rezultate za prvih devet mjeseci, a da su ostale bolnice smanjile ritam stvaranja novih obveza, među kojima su zadarska i šibenska bolnica. „To je zasluga novog načina novih bolničkih uprava i sada vidimo da smo to što pogodili što smo ih postavili. Bolnice sada rade više i bolje. Došlo je i do promjene ponašanja jer je sada svakom u interesu da obavi što više pregleda i sve to fakturira dok je do sada bilo svejedno fakturirali vi nešto ili ne jer su bolnice dobivale uvijek isti iznos od HZZO-a. Značajno je povećanju broja usluga pridonijela i naša akcija "Otvorenih vrata" u kojoj je obavljeno 140 000 pregleda. Neopravdanih lista čekanja više nema. Prije su se u našim bolnicama ponašali kao da primjerice imate prazan resoran, gosti čekaju ispred vrata, a vi ih ne puštate“. Na pitanje potvrđuje li sve to da su se svih prijašnjih godina takve situacije namjerno održavale kako bi se pridonosilo probitku privatnog sektora kazao je da su upravo zbog takvih mogućnosti promijenjena pravila o dodatnom radu liječnika izvan bolnica u kojima su zaposleni. „Sada smo uveli to da je rad liječnika normiran, da se točno zna koliko pregleda mora obaviti na svom radnom mjestu, a dodatno raditi može jedino ako to ispuni i ako nema lista čekanja“, objasnio je. Prvenstveni cilj,, kazao je, nije da bolnice posluju s dobiti nego da pružaju sve usluge pacijentima i da posluju na nuli.
On je danas podržao nastojanja sanacijske uprave šibenske bolnice da pripremi svu potrebnu dokumentaciju ua izgradnju nove bolnice. Istaknuo je kako su uz suglasnost Ministarstva zdravlja krenuli u izradu idejnog rješenje koje, potvrdio je, ne postoji kako to tvrdi šibensko – kninski župan te da će država kroz EU fondove osigurati novac za gradnju nove bolnice kada se izradi sva potrebna dokumentacija. „Ako smo mogli financirati pulsku, marofsku bolnicu i proširenje riječkog kliničkog centra onda ćemo to sigurno napraviti i u slučaju Šibenika“, bio je decidiran.
