Gospodarsko korištenje ljekovitog blata, peloida, u Morinjskom zaljevu moguće je i prihvatljivo, ali potencijalni investitor koji se u to upustio mora se oboružati strpljenjem jer je procedura za dobivanje dozvola mukotrpna, jedan je od zaključaka izrađivača Plana razvoja naselja Jadrtovca i Morinjskog zaljeva koji je danas predstavljen javnosti. Morinjski zaljev se nalazi u ekološkoj mrežiNatura pa su kriteriji za ulaganje oštriji.
Tri su načina korištenje peloida i to kroz zdravstveni turizam bilo da se na toj lokaciji grade turistički objekti i ljekovito blato se koristi u njima ili da se ljudi samo s njima mažu na plaži, a treće je pakiranje i prodaja na tržištu no niti jedna od tih oblika eksploatacije nije saživio u Hrvatskoj upozorila je Ivana Laginja, voditeljica izrade tog plana koji je financirala Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Napomenula je kako su i ona i ostali izrađivači bili impresionirani Morinjskim zaljevom i njegovim mogućnostima i kulturno – povijesnim nasljeđem te činjenicom da u blizini jednog grada postoji močvara s obzirom da močvare nestaju.
„Prostor Morinjskog zaljeva vrijedan je prostor očuvane prirodne i bogate kulturne baštine, morska laguna uključena u ekološku mrežu Natura 2000, udaljena svega 8 km od centra grada Šibenika. Kao takav, zaljev nudi više razvojnih mogućnosti, prvenstveno u domeni ruralnog, izletničkog i zdravstvenog turizma te ekstenzivne i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Na području naselja Jadrtovac već postoji nekoliko projekata vezanih za ekološkog vinogradarstvo i maslinarstvo koji su tijekom proteklih godina dobili darovnice UNDP-a kroz projekt COAST“, rekla je Ivana Laginja, voditeljica projekta iz UNDP-a Hrvatska.
Prema planu koji su izradili turizam i poljoprivreda su glavni pravci razvoja tog područja u čemu, kako su predložili moraju surađivati Jadrtovac, Brodarica i Donje Polje. Ta bi zona treba biti proglašena „ zelenom oazom Šibenika“. Prostorni dokumentima Grada Šibenika u Jadrtovcu je predviđena turistička zona s hotelom od 400 postelja.
Izrađivači plana detektirali su nekoliko lokacija s postojećim objektima koje bi trebalo urediti – primjerice staru školu u Jadrtovcu u društveni centar u kojem će se okupljati svi zainteresirani za razvoj Morinjskog zaljeva ili pak vila Mattiazzi u Mučićima odnosno bivši vojni objekt Luša na Brodarici. Predlažu i gradnju lovačkog doma u Mučićim. Danas je predstavljeno i 14 projektnih ideja među kojima je uređenje „ plavo - zelene“ šetnice oko Morinjskog zaljeva, slične onoj i kanali svetog Ante koja bi služila i kao edukativna staza za promatranje ptica budući da je Morinjski zaljev i gnjezdilište ptica. Spomenuli su i osnivanje učeničke zadruge čiji bi članovi radili na uzgoju poljoprivrednih kultura na površinama u Jadrtovcu, potom obnovu bunja i suhozida, uređenje kušaonice vina i vinskog podruma za što je zainteresirana tvrtka „San“ i slične projekte. Na tom pdoručju je već prisutan cikloturizam, izletnički i lovni turizam.
Tijekom provođenja projekta, od siječnja do srpnja ove godine organiziran je niz pojedinačnih sastanaka s različitim interesnim skupinama i radionica na kojima je definiran mogući plan razvoja ovog područja. Kao rezultat, definirano je 14 projektnih ideja od kojih su tri detaljnije razrađene u cilju pokretanja njihove što skorije provedbe.
„ Održivi razvoj ovog područja koji usko povezuje poljoprivredu, zaštitu okoliša i turizam, odnosno svoj razvoj temelji na zelenom poduzetništvu ujedno se podudara s ciljevima Strategija razvoja Grada i doprinosi njenom ostvarenju“, rekao je na današnjem predstavljanju zamjenik gradonačelnika mr.sc. Danijel Mileta.
Plan cjelovitog razvoja Jadrtovca i Morinjskog zaljeva obuhvaća ključne podatke o prostoru Jadrtovca i Morinjskog zaljeva, njegovim prirodnim i kulturnim vrijednostima, ljudskim kapacitetima, situaciji u poljoprivredi i zaštiti prirode, komunalnoj infrastrukturi te ostalim pitanjima vitalnima za njegov daljnji razvoj. Temeljni preduvjet ovakvog razvoja je stvaranje partnerstava među naseljima u Morinjskom zaljevu, razvoj projekata koji će lokalne zajednice usmjeriti na povezivanje i suradnju te stvaranje širih partnerstava između lokalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva, rečeno je u Šibeniku.
Projekt održivog razvoja naselja Jadrtovca i Morinjskog zaljeva metodološki se nastavlja na dva prethodna UNDP-jeva projekta „Održivi razvoj Gacke“ koji je završen 2011. godine i „Lovce na projekte“ koji je priveden kraju u 2014. godini. Javno predstavljanje Plana za stanovnike Jadrtovca i Morinjskog zaljeva održano je 1. srpnja u Jadrtovcu.
