Nacrt paketa novih zdravstvenih zakona izazvao je različita tumačenja u javnosti, a jedna od najčešćih kritika je da donosi „tajkunizaciju i amerikanizaciju“ u hrvatsko zdravstvo odnosno da se sve zdravstvene usluge komercijalizaciju pa će s e moći liječiti samo oni koji imaju novaca. Istodobno, Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i zdravstvenih ustanova javno je podržala nacrte tih novih zakona jer rješavaju jedna od njima najvećih problema, a to je rad na crno, a tvrde i da donose kvalitetnije usluge pacijentima, više radnih mjesta u zdravstvu i bolje uvjete rada zdravstvenim djelatnicima kod koncesionara zdravstvene djelatnosti.
Privatnici zapošljavaju 16 posto djelatnika u zdravstvu, a od države dobivaju 2 posto sredstava
„ Etikete amerikanizacije i tajkunizacije koje se lijepe na te nacrte zakona pokazuju nedostatak osnovnog znanja onih koji ih izgovaraju kao i nesnalaženje u vremenu i prostoru u kojem žive. Proglasiti da jedan nacrt zakona vodi amerikanizaciji zdravstva u zdravstvenom sustavu RH koji je temeljen na načelu solidarnosti gdje svaki zaposlenik izdvaja zdravstvene doprinose u skladu s visinom svojih primanja nije samo nepoznavanje materije već i zlonamjerna zloupotreba medijskog prostora a sve u svrhu očuvanja, u nekim drugim vremenima, stečenih prava. Takvo etiketiranje je licemjerno i ako se zna da je u Hrvatskoj 4.283.450 osiguranih osoba dok je zaposlenika u zdravstvu ukupno 73.077! Od te brojke 16 posto ih je zaposleno kod privatnika u zdravstvu, a HZZO privatnicima od ukupno raspoloživih budžetskih sredstava plaća 2 posto za obavljene ugovorene usluge“, ističe Zoran Knežević, vlasnik šibenske poliklinike Vita koji je predsjednik te nacionalnu udruge.
Po njihovom mišljenju novi zakoni donose i izjednačavanje uvjeta poslovanja privatnih poliklinika i trgovačkih društava u privatnoj djelatnosti i eliminiranje vrlo rasprostranjenog rada na crno. No kako od njega ne zaziru ni i visokopozicionirani liječnici i liječnici sa znanstvenim titulama u Hrvatskoj postoji jaki lobi koji se očito protivi takvim izmjenama i koji će napraviti sve da se zadrži status quo.
„Poznato je da sadašnji propisi omogućavaju osnivanje trgovačkih društava za rad u medicini koja ne moraju zapošljavati niti jednog liječnika dok u isto vrijeme ako ste registrirani kao zdravstvena ustanova morate za svaku registriranu djelatnost imati stalno zaposlenog liječnika i odgovarajuće prateće osoblje -medicinske sestre, ing. radiologije i sl. Upravo radi takvog stanja bujaju trgovačka društva pa se osnivaju i registriraju za obavljanje desetak djelatnosti a da, vjerovali ili ne, nemaju niti jednog zaposlenog liječnika niti medicinsku sestru ili u ekstremnim slučajevima imaju po jednog zaposlenog koji je potpuno nemedicinske struke. Takva društva uredno posluju pred našim očima dok, a usluge pacijentima u njima pružaju liječnici stalno zaposleni u bolnicama i domovima zdravljadiljem Hrvatske kojima su liste čekanja dotakle nebo. Kako u 2014. i 2015. nije izdana niti jedna jedina legalna dopusnica za rad bolničkih liječnika u privatnoj praksi, zaključak se nameće sam. Sve te medicinske usluge obavljaju se i naplaćuju na crno čime je direktno oštećen proračun RH, a u pitanje dovedeno funkcioniranje privatnih zdravstvenih ustanova koje posluju po zakonu“, ističe Knežević.
Rad na crno u d.o.o -ima javna tajna
U Udruzi upozoravaju da je sve to javna tajna jer smo svakodnevno suočeni s reklamama u medijima koje nude upravo takve usluge, ali mjerodavne institucije ne reagiraju. Pacijenti isto tako nisu svjesni da, ako ih liječe liječnici koji rade na crno i ako naprave neku greški u liječenju nemaju pravo ni na kakvu odštetu što znači da se izlažu velikom riziku.
Ova udruga podržava i prijedloge Udruge liječnika koncesionara da se ukine zakonsko ograničenje i da se sve ambulante u domovima zdravlja ponude u koncesiju jer privatnici više ulažu u svoje ambulante i u poboljšanje uvjeta rada što znači kvalitetnija usluga za pacijente. Smatraju i da im treba omogućiti privatizaciju prostora u kojima rade jer će ih to motivirati na veća ulaganja u opremu i povećanje broja usluga, a to će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta u zdravstvu.
