Malo je u Hrvatskoj gradova, a kamo li naselja koja su se nečim uspjela nametnuti i postati sjedištem neke nacionalne institucije. Čak ni regionalna središta poput Rijeke, Splita ili Osijeka ne mogu se pohvaliti da su barem u nečemu glavni gradovi Hrvatske. To su okolnosti u kojima bi se postignuće Prvić Luke na otoku Prviću moralo, kako se to slikovito kaže, vidjeti iz svemira ili barem iz Šibenika. Međutim vijest da su Prvić Luka i otok Prvić postali sjedištem Klastera Hrvatski otočni proizvod koji okuplja proizvođače sa svih hrvatskih otoka čiji proizvodi nose oznaku "hrvatski otočni proizvod" pa tako i onih velikih poput Krka, Hvara ili Brača u cilju razvoja otočnog poduzetništva i plasiranja tih proizvoda na tržištu kao ključnog segmenta strategije održivog razvoja otoka, nije naišla na očekivani odjek u javnosti.
Hrvatska otočna metropola
Kako je bilo moguće da otok Prvić koji je po svemu, osim po ljepoti, neznatan u odnosu na Krk, Hvar, Brač i druge velike hrvatske otoke postane sjedištem jedne važne nacionalne institucije koja okuplja male poduzetnike, obrtnike i obiteljska gospodarstva s hrvatskih otoka i ima punu odgovornost za njihovu egzistenciju, opstanak i napredak? Ključan je bio pojedinac u ovom slučaju upravo Ivan Nimac, direktor Poljoprivredno turističke zadruge Faust Vrančić iz Prvić Luke,čovjek je koji je svojom voljom i nesebičnom radom potvrdio tezu književnika Ive Brešana da su provincija i metropola mentalni, a ne zemljopisni pojmovi. Zahvaljujući njemu i njegovom špiritu Prvić Luka i otok Prvić postali su, ako ozbiljno shvaćamo opredjeljenje hrvatske države da gospodarski, turistički i demografski razvije otoke, pokraj svih velikih hrvatskih otoka koji imaju jaku otočnu proizvodnju, nacionalna otočna metropola. Nimac je inicirao stvaranje tog nacionalnog klastera, postao njegovim predsjednikom i tako sjedište doveo na Prvić.
Faust Vrančić, otočni poduzetnički brend
Priča o oživljavanju otočnog poduzetništva i proizvodnji autohtonih otočnih proizvoda u Prvić Luci i na otoku Prviću počela se razvijati iz zamisli Ivana Nimca o povezivanju kreativnog pristupa autohtonim otočnim proizvodima s imenom i povijesnim značajem hrvatskog srednjovjekovnog genija Fausta Vrančića koji je djetinjstvo proveo na otoku Prviću gdje je, po vlastitoj želji, i pokopan.
-Kao otočanin uključio sam se u projekte razvija otoka pa tako i u osmišljavanju i proizvodnji otočnih proizvoda Ministarstva pomorstva Republike Hrvatske čim su bili obznanjeni jer sam se s idejom da pokrenemo proizvodnju autohtonih otočnih proizvoda počeo baviti još u vrijeme kada smo dr. Vlado Lučev i ja inicirali projekt izgradnje Memorijalnog centra Faustu Vrančića u Prvić Luci. Odmah sam shvatio da je Faust Vrančić naš poduzetnički brend i počeo razmišljati kako ga iskoristiti kao oslonac i polugu bolje budućnosti, sigurnije egzistencije i razvoja Prvića. Prvi potez bilo je osnivanje zadruge Faust Vrančić i pokretanje proizvodnje domaćih autohtonih proizvoda. Znao sam da tu našu vrijednu baštinu možemo komercijalno iskoristiti. Izradio sam projekt ekonomske opravdanosti projekta Faust Vrančić i doša do toga da svaki njegov izum možemo plasirati na tržište kroz neki otočni proizvod, - kaže Ivan Nimac.
Ipak se kreće
Sada to može izgledati logično i jednostavno, ali nije bilo lako doći do željenih rezultata. U nastojanju da s mrtve točke pokrene poduzetnički kotač na svom otoku, godinama se doimao poput Doh Qihota koji se uzaludno bori s vjetrenjačama, ali upornost i entuzijazam su se isplatili. Stvari su se počele mijenjati na bolje. Probudila se država, probudili su se i otočani. Prvi veliki korak naprijed upravo je osnivanje nacionalnog Klastera Hrvatski otočni proizvod, a svoj doprinos dali su Grad Šibenik i Šibensko – kninska županija koji su Udruzi otočnih proizvođača Šibensko – kninske županije dali u Šibeniku prostor gdje će svoje proizvode moći izložiti i ponuditi potrošačima, prije svega turistima.
Na Prviću nositelj razvoja proizvodnje autohtonih otočnih proizvoda je Poljoprivredno turistička zadruga Faust Vrančić zahvaljujući kojoj s tog otoka, s imenom i likom Fausta Vrančića kao zaštitnim znacima, već stiže desetak zanimljivih proizvoda od hobotnice, ljekovitog bilja i sušenog voća. Time je ispunjen prvi dio vizije Ivana Nimca, a slijede novi projekti kao što su povezivanje poduzetnika i obrtnika sa svih šibenskih otoka te ostvarivanje programa razvoja otoka Prvića sinergijom njegove poljoprivrede, malog poduzetništva i turizma.
