Potpise za provođenje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju građanska inicijativa pod nazivom "Ne damo naše autoceste" počela je od jutros prikupljati i u Šibeniku. „S obzirom na to da je tek početak zadovoljni smo reakcijama građana“, kazali su nam aktivisti te građanske akcije u Šibeniku.
Prikupljanje potpisa je u ponoć simbolično počelo u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu i Zadru, a tijekom subote nastavit će se na najmanje 600 štandova po cijeloj Hrvatskoj.
Inicijativa "Ne damo naše autoceste", koja okuplja pet sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i sedam organizacija civilnog društva, protivi se davanju autocesta Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka u koncesiju jer smatra da je to najnepovoljniji model za rješavanje problema golemih dugova, nastalih zbog uzimanja kredita za izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti.
Stanić tvrdi da je iznos od 80 milijardi kuna minimalna očekivana zarada od autocesta kada se poplaćaju svi krediti, uz pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti za jedan posto godišnje.
Osim toga, koncesioniranje autocesta dovest će do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti, a idućih 10 Vlada neće moći donositi strateške odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs, tvrde protivnici monetizacije.
Iz Vlade su u petak poručili da je cilj monetizacije dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a, jer u iduće tri godine Hrvatskoj na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine.
"Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura", ističu u Vladi.
Napominju kako su autoceste i danas pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ, iz 1,9 milijardi kuna prihoda koje ostvaruju na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze.
U ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja, kao što su održavanje autocestovne infrastrukture i povrat kreditnih obveza, trebati osigurati devet milijardi kuna, što znači da im nedostaje više od sedam milijardi kuna, upozorava Vlada.
