Iako je zbog neusklađenosti kvota za upis u srednje škole s potrebama tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje u siječnju donio naputak da se određene kvote smanje, a druge povećaju, od toga izgleda prevelike koristi nema. U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji, svi i dalje radije upisuju ekonomska usmjerenja dok se razredi kuhara, pekara, stolara i bravara teško popunjavaju pa je ekonomista na Zavodu i dalje previše, dok je ovih drugih premalo premalo.
Upisi u srednje škole počinju za 20 - tak dana. Oko tisuću osmaš u Šibensko-kninskoj županiji upisati će željenu ili manje željenu srednju školu. Odluka koju će donijeti mogla bi uvelike utjecati na tijek njihove karijere. Donošenje krive odluke dovesti do toga da većinu svog radnog vijeka provedu na Zavodu za zapošljavanje. No, s obzirom na uvjetima koji sada postoje u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, jeli uopće moguće donijeti pravu odluku?
Zoran Smolić, zamjenik Šibensko-kninskog župana koji ima višegodišnje iskustvo rada u obrazovnom sustavu, smatra da je problem ipak većih razmjera te da želi li se on uistinu riješiti treba provesti korjenite promjene cijelog obrazovnog sustava. „Kada promijenimo kompletnu paradigmu i riješimo se razmišljanja da smo se za djecu pobrinuli tako što smo ih 'ubacili' na radno mjesto s udobnom foteljom kao što je moja i počnemo cijeniti znanje kao najvrjedniju robu na tržištu tada će se nešto možda promijeniti,“ smatra Smolić.
Neusklađenost upisnih kvota i stanja na tržištu rada
Hrvatski zavod za zapošljavanje u siječnju je objavio preporuke srednjim školama i sveučilištima koje kvote smanjiti, a koje povećati, u skladu s potrebama tržišta.
Tako je preporuka za Šibensko-kninsku županiju da se smanje kvote za: ekonomiste, hotelijersko-turističke tehničare, tehničare cestovnog i PT prometa, upravne referente, poljoprivredne gospodarstvenike, frizere, elektromehaničare i agroturističke tehničare. A povećaju za: konobare, kuhare, pekare te pomoćne kuhare i slastičare.
„Od 1197 otvorenih mjesta u srednjim školama na području Šibensko-kninske županije, otprilike će se popuniti 1100. Dakle oko 100 mjesta će biti viška, a to je oko četiri razredna odijela. Usprkos naputcima Zavoda za zapošljavanje i našoj intervenciji na upisne kvote, najvjerojatnije će upravo suficitarna zanimanja biti popunjena do zadnjeg mjesta, dok će ona deficitarna opet ostati prazna. Mi možemo mijenjati kvote, ali upisi će pokazati svoje. Županija je spremna sufinancirati kurikulum za nova zanimanja koja je prijeko potrebno uvesti, ali za sada ne postoji nikakav interes škola, a ni poslodavaca da to i ostvarimo.“
Tako je usprkos naputku Zavoda, u odnosu na prošlu godinu, kvota za ekonomiste u Šibensko-kninskoj županiji smanjena za samo 8 mjesta te će za ekonomski smjer u Šibensko-kninskoj županiji raspoloživo biti ukupno 90 mjesta; 48 u Ekonomskoj školi Šibenik, 22 u Srednjoj školi Ivana Meštrovića u Drniš, te još 20 u Srednjoj školi Lovre Montija u Kninu. Uz to slobodno je još 26 mjesta za komercijaliste te 24 za upravne referente u Ekonomskoj školi u Šibeniku.
Prema naputku HZZ-a u Šibensko-kninskoj županiji potrebno je umanjiti i kvote za frizere, za poljoprivredne gospodarstvenike i hotelijersko turističke tehničare. Međutim niti jedna kvota u srednjim školama na području Šibensko-kninske županije u tim smjerovima nije smanjena.
U Područnom uredu HZZ-a Šibenik evidentiran je i višak tehničara cestovnog prometa te je naputak bio da se i ta kvota smanji. Tako će u Prometno-tehničkoj školi Šibenik umjesto prošlogodišnjih 26 sada biti 20 mjesta za to usmjerenje. Također, ukinuti su smjerovi za tehničara za logistiku te tehničara poštansko telekomunikacijskog prometa, ali je s druge strane dodan novi smjer Tehničar za poštanske i financijske usluge s 24 mjesta.
Prema istim podacima HZZ-a, u Šibensko-kninskoj županiji, s druge strane postoji deficit konobara, kuhara i pekara, koja su još uvijek smatrana nepopularnim zanimanjima. Jedan od razloga nepopularnosti tih usmjerenja Smolić smatra njihov sezonski karakter. Ipak, slaže se da je bolje biti kuhar koji radi u sezoni, nego ekonomist na birou.
Od tih smjerova niti jedna kvota nije povećana, dapače kvote za konobare i kuhare u Srednjoj školi Ivan Meštrović u Drnišu su smanjene za po dva mjesta, dok su u Turističko-ugostiteljskoj školi Šibenik iste kao i lani; na raspolaganju osmašima su ukupno 24 mjesta. Standardno nepopularna zanimanja za koje postoji 7-8 upisnih mjesta u šibenskim srednjim školama su i stolar, bravar i tokar.
Zanimanja sadašnjosti
„Pod hitno treba početi otvarati nove smjerove za koje već postoji potražnja na tržištu. Za primjer uzmimo posao turističkog animatora za kojima na Jadranu postoji velika potražnja, a s druge strane nema mogućnosti izobrazbe za to zanimanje. Isto je sa skiperima, njegovateljima starijih osoba itd.“, smatra Smolić.
Još jedno zanimanje koje će prema njemu biti 'bum zanimanje' plinoinstalater, također je još uvijek poprilično nepopularno te će Industrijsko-obrtnička škola Šibenik ove godine upisati tek tri plinoinstalatera, ako se i to popuni.
„Svi znamo da je plin budućnost. Plinooprskba Dalmacije je u punom jeku, a i dalje ne postoji interes za tim zanimanjima. Zanimanje plinoinstalatera sada će biti jednako bitno kao što je to bilo i zanimanje instalatera grijanja i klimatizacija.“
Smolić objašnjava zašto nisu htjeli značajnije sniziti kvote ni za smjer agroturistički tehničar, za koji postoje 22 mjesta u Srednjoj strukovnoj školi Šibenik. „Mislim da se kod nas još nije dovoljno osvijestila ni popularizirala važnost tog zanimanja. Međutim, ako je, a smatram da je, budućnost Šibensko-kninske županije turizam i poljoprivreda, to je zanimanje budućnosti tj. sadašnjosti.“
Problem širih razmjera
Još jedan razlog zašto mladi obrazovani ljudi godinama na birou čekaju svoju šansu, je prema Smoliću, davanje poslovne šanse kadrovima koji za određeni posao nisu osposobljeni. „Tu bi po meni biše trebali intervenirati sindikati koji u ovom trenutku ne štite interese onih koji se obrazuju. Danas nije čudno kada električar radi u turizmu, a upravo tako se devastira struka.“
Diana Ercegović, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i šport u Šibensko-kninskoj županiji, smatra kako je dosta toga i na roditeljima djece koja upisuju srednje škole. „Upisati trogodišnju školu i biti mesar, stolar ili mehaničar je poprilično nepopularno pa će roditelji radije djecu poslati u gimnaziju ili ekonomsku školu. Tu nastaje problem. U Šibensko-kninskoj županiji imamo jako dobre trogodišnje srednjoškolske programe koji su prilagođeni tržištu. Ipak, na kraju se uvijek bez problema popune smjerovi za suficitarna zanimanja, dok deficitarna ostaju prazna. Trebamo još puno raditi na njihovoj popularizaciji.“
Iako su svi svjesni problema u obrazovnom sustavu, veći pomaci na bolje nisu vidljivi. Da bi se to promijenilo nužna je suradnja i bolje komunikacija obrazovnih institucija, ministarstva i gospodarstvenika te veća odlučnost u provođenju potrebnih reformi.
