Višestoljetna tradicija betinske brodogradnje trebala bi uskoro u velikom stilu zaživjeti u Muzeju betinske brodogradnje čije je otvorenje predviđeno za početak 2015.godine u Betini. Najpoznatiji i najrašireniji tip betinske gajete biti će središnji eksponat muzeja, a poseban naglasak bit će stavljen na multimediju pomoću koje će se pričati priče o toj bogatoj betinskoj tradiciji. Do ljeta će početi radovi na uređenju prostora u kojem će taj muzej biti smješten, a dana su ga obišli načelnik Općine Tisno Ivan Klarin sa suradnicima i projektant Tomislav Krajina.
Tradicija betinske brodogradnje počela je 1740. godine u obitelji Filipi na Korčuli te se od tamo preselila u Betinu. Brend Betinske brodogradnje je Betinska gajeta koja se koristiti već tri stoljeća na svim dijelovima Jadrana, a danas je kao brend prepoznata u cijeloj Hrvatskoj.
Kroz povijest Betina je imala jako puno kalafata koji su svoj zanat prenosili s koljena na koljeno te tako i danas postoje kalafati koji Betinsku gajetu izrađuju na tradicionalan način. Iz toga se izgradila i tvrtka, današnje 'Betinsko brodogradilište' koja danas funkcionira u modernim uvjetima. Imajući na umu jednu takvu tradicionalnu i bogatu baštinu Općina Tisno na čelu s načelnikom Ivanom Klarinom odlučila je u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture otvoriti muzej Betinske brodogradnje gdje će se prikazati cjelokupna povijest te značenje Betinske gajete za kulturnu baštinu Betine ali i cijelog Jadrana. Za tu namjenu dobili su od oba ministarstva 3,5 milijuna kuna, a Općina je kupila zgradu.
Muzej će biti smješten u staroj kamenoj kući u samom centru Betine koja ima oko 200 kvadrata, a prostor će se, prema viziji šibenskog arhitekta Tomislava Krajine koji radi na projektu muzeja, osuvremeniti i podijeliti na tri etaže.
„Dobili smo građevinsku dozvolu, a sada smo u fazi definiranja stalnog postava muzeja na kojem radi profesor Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika u suradnji s Katom Šikić Čubrić, etnologijom iz Betine i suradnicom udruge 'Betinska gajeta 1740.' Građevinski radovi počet će na objektu u jesen, a projekt postave biti će gotov do kraja godine tako da otvaranje muzeja očekujemo početkom 2015. godine“, rekao nam je Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno.
Nositelj skupljanja eksponata je Muzej Grada Šibenika, a prostor će definirati arhitektonska ekipa, Đenko Šandrić, predsjednik udruge 'Betinska gajeta 1740.' i Vlatko Jadrešić koji su istaknuti kao najstručnije osobe po pitanju Betinske brodogradnje.
„Cjelokupna priča o betinskoj brodogradnje vrlo je vrijedna i zato je bitno da se ona prikaže javnosti. Izrada idejnog projekta je gotova i sada smo u fazi projektiranja i ishodovanja lokacijske dozvole nakon čega moramo riješiti kompletnu dokumentaciju kako bi mogli početi s radovima na objektu“, doznali smo od arhitekta Krajine.
Kuća u kojoj će biti smještan muzej stara je više stoljeća, a iako se ne zna točno kada je sagrađena pretpostavlja se da je približne starosti 500 godina. Riječ je o tradicionalnoj kamenoj kući, vrlo dojmljive unutrašnjosti koja odiše bogatom poviješću i tradicijom. „Kuća se sastoji do tri dijela; prednji dio, dvorišni dio i unutrašnji dio. Mi smo zajedno s konzervatorima osmislili da se prostori objedine pod zajedničkim drvenim krovom“, kazao je Krajina. Tako će u središnjem prostoru biti će izložena gajeta kao glavni izložbeni eksponat muzeja. Na gajeti će raditi betinsko brodogradilište koji će napraviti model stare Betinske gajete. Na projektu će biti angažirane i tvrtke koje se bave multimedijom jer će to biti značajan segment muzeja. Na multimedijalnim ekranima prikazivat će se kalafatske priče i sam način izrade gajete, a bit će prikazana i upotreba gajete koja je u to vrijeme imala veliku utjecaj na svakodnevni život Betinjana. Biti će tu još i slika, tiskanih materijala, alata, artefakata…
„Nije nimalo lako raditi u takvom jednom starom povijesnom prostoru kojeg treba transformirati da bi postao multifunkcionalni prostor u kojem će se na moderan način oživjeti tradicija. Ipak imamo iskustva na sličnim projektima tako da smo optimistični. Osim toga, takvom jednom pristupu interpolacije nove arhitekture u stari prostor postoji jedan bonton koji je danas prisutan u cijeloj Europi. Radeći na projektima sličnim ovome otišli smo tako i do Venecije gdje smo se išli informirati kakva su njihova iskustva. Najveći problem u ovakvim slučajevima je aplikacija moderne tehnike, npr. klima uređaja u tako stari prostor. Za to sve nema pravila već se nekada morate snalaziti na licu mjesta kako znate i umijete. U svakom slučaju potrebno je puno više pažnje i koncentriranosti nego kada je u pitanju neki potpuno novi objekt. Baš zbog te kompleksnosti u cijeli projekt Betinskog muzeja uključeni su i konzervatori s kojima se redovite konzultiramo tako da vjerujemo kako ćemo riješiti sve potencijalne poteškoće. Dakle s jedne strane imamo konzervatore, s druge muzej i stručnjake za brodogradnju, te političare koji osiguravanju novac i tu toj kombinaciji očekujemo jedan dobar rezultat cijele ove priče“, rekao nam je Krajina.
