Borov prelac, kukac koji može biti poguban za borove šume, zbog natrposječno visokih zimskih temperatura masovno se razmnožio i ugnijezdio se na većini stabala u šumi na Šubićevcu pa bi u dogledno vrijeme , ukoliko se nešto ne poduzme, šuma mogla biti uništena.
Borov prelac ili borov povorkaš (Thaumetopoea pitoyocampa) je vrsta kukca, u ovom slučaju leptira, iz porodice Thaumetopoeidae, koji je dobio ime po karakterističnom ponašanju gusjenica koje se prilikom svoga kretanja svrstavaju u redove i nizove koji mogu biti dugački i do nekoliko metara.
Vrsta se smatra štetočinom jer se gusjenice hrane borovim iglicama i na taj način bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za životne procese. Leptir ove vrste gradi gnijezda na borovima iz kojih se legu gusjenice koje se zatim spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti. Najčešće se ovo događa u periodu od kraja veljače do sredine travnja, ali ukoliko im klimatske prilike dozvole može i prije, kako što je to slučaj ove godine, kad su zime blage sa relativno visokim temperaturama.
Luka Grubišić, profesor bilologije, upozorava kako je borov prelac, osim za borove posebno opasan i za kućne ljubimce, ali i ljude. „Gusjenice su samo razvojni oblik ovog leptira i upravo one stvaraju najveći problem i štetu, kako za borove, tako i za kućne ljubimce (pogotovo pse) i ljude. Valja napomenuti da gusjenice ove vrste imaju razvijenu obranu od predatora u obliku dlačica koje u dodiru sa kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju, a osim toga su i jaki alergeni te mogu kod kućnih ljubimaca (prvenstveno pasa koji joj dođu u doticaj) i ljudi izazvati jaku alergijsku pa čak i anafilaktičku reakciju. Reakciju može izazvati i mrtva, a ne samo živa jedinka (gusjenica). Kako znamo da u ovom periodu ljudi vole sakupljati i šparoge doza opreza nije na odmet. U slučaju bilo kakve alergijske pojave potrebno je obraditi se veterinaru (ukoliko se radi o psu) odnosno zatražiti liječničku pomoć“ upozorava Grubišić.
„Ono što zabrinjava je stanje u šumi Šubićevac gdje gotovo da i nema stabla bora koje nije zahvaćeno ovom vrstom. Za vjerovati je da su to isto stanje mogli primijetiti i brojni Šibenčani koji svoje vrijeme koriste u rekreativne svrhe na tom području. Šteta je još veća jer velik broj stabala vjerojatno u dogledno vrijeme neće preživjeti najedze ove štetočine, a kako , koliko je meni poznato, nema planskog pošumljavanja postoji svojevrsna bojazan da Šibenik u neko dogledno vrijeme ostane bez jedne od svojih prepoznatljivih vizura.“
Stanje nije kritično samo u šumi Šubićevac, ističe Grubićić: „ Slično stanje borova se može primijetiti i uz državnu cestu D8 na potezu od Vidika pa do Njivica gdje neka od, sad već suhih stabala, mogu predstavljati i opasnost po promet ukoliko završe na prometnici. Iako ova vrsta napada stabla koja možda nisu u dosegu našeg vida, ovdje se želim prvenstveno osvrnuti na gore navedenu park šumu na Šubićevcu koja je ipak jedan od simbola Šibenika,a i jedno od omiljenih šetališta njegovih stanovnika.“
Budući da radi pčela koje se goste sokovima s borova zabranjeno kemijsko tretiranje borovog prelca u Hrvatskim šumama ovom problemu prisiljeni su doskakati mehanički, pa su do sada nekoliko puta spaljivali gnijezda i rezali grane na kojima se nalaze. Prirodni neprijatelj stadija leptira su kukavice.
