Zbog velikog broja neopravdanih sati ravnatelj Tehničke škole u Šibeniku Josip Belamarić otišao je toliko daleko da je izmijenio Statut škole da bi smanjio broj izostanaka kojim su učenici izravno izbačeni iz škole s 35 na 25 sati no taj problem muči i sve ostale srednje pa i osnovne škole u Šibeniku.
Falsificiranje liječničkih potvrda i autobusnih prijevoznika , „uljepšavanje“ podataka o broju neopravdanih izostanaka i različiti kriteriji opravdavanja satova samo su neki od problema koje spominju pedagozi i ravnatelji šibenskih srednjih škola i na različite načine pokušavaju doskočiti tom problemu.
„To je veliki problem koji vjerujem muči sve šibenske škole , a mi smo mu na ovaj način pokušali stati na kraj. Za izmjenu statuta trebalo nam je čak godinu dana jer je trebao proći kroz roditeljsko i nastavničko vijeće te školski odbor.“, kaže Josip Belamarić, ravnatelj Tehničke škole. Nakon što su izmijenili Statut poduzeli su i daljnje mjere te su roditeljima „problematičnijih“ učenika poslali izjavu po kojoj su suglasni da se učenik pod može izbaciti iz škole po novim uvjetima. Sjajna Roca, pedagoginja tehničke škole kaže kako zadnjih godina u njihovoj školi bilježe trend smanjenja izostanaka, a rezultate primjene novog pravilnika još ne vide jer je tek stupio na snagu. U njihovoj je školi broj neopravdanih izostanaka po učeniku u školskoj godini 2011./2012. bio je 12,7 sati, a 2012./2013. taj broj je pao na 10,56 sati.
Dražen Sekso, ravnatelj Srednje strukovne škole Šibenik ističe problem s autobusnim prijevoznicima učenika. „Najveći problem imamo s učenicima putnicima koji se stalno izvlače na kašnjenje autobusa. Mislim da bi trebalo poraditi na komunikaciji s prijevoznicima. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti slanje obavijesti školama elektroničkim putem kada je neki autobus u kvaru ili postoji neki problem. Ovako učenici koriste to kao izliku i često izostaj na prvim satovima. Također, te potvrde od prijevoznika lako se i često falsificiraju. Osim toga, smatram da učenici u našoj školi izostaju manje od prosjeka jer imamo dva dana u tjednu kada su učenici vani na praksi“, rekao je Sekso. Srednja strukovna škola nije željela izlaziti sa statističkim podacima o izostancima učenika jer to nije u skladu sa Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanje mjera zaštite prava učenika. Osim toga smatraju kako statistički podaci o izostancima ne govore ništa jer problem može biti u jednom ili dvojici problematičnih učenika radi kojih se stvara slika da su izostanci problem svih učenika te škole.
Industrijsko-obrtnička škola Šibenik u prošloj školskoj godini imala je 19,7 neopravdanih sati po učeniku. Ravnatelj Vlado Rubeli smatra kako sve škole imaju taj problem te kako dosta toga ovisi i o roditeljima. „Mi opravdavamo satove jedino kada ih roditelju dođu opravdati. Smatram da je na roditeljima kada vide izostanke svoje djece da se zapitaju i gdje je njihovo dijete taj dan bilo ako nije bilo kod kuće ni u školi.“
Jadranka Novaković, pedagoginja Industrijsko - obrtničke škole ističe kako bi se tom problemu trebalo posvetiti puno više pažnje: „Trebalo bi organizirati tribinu na kojoj bi se utvrdili jednaki kriteriji za sve škole jer neke škole ne prikazuju realan broj opravdanih i neopravdanih izostanaka. Učenici nekih škola preopterećeni su školskim gradivom te ostaju doma učiti, a roditelji to opravdavaju. U našu školu su došli učenici s nešto lošijim uspjehom pa su na glasu kao učenici koji više izostaju, a ta slika je kriva“, naglašava pedagoginja.
Uvođenje državne mature i e-imenika razlozi su smanjenja broja izostanaka u Gimnaziji Antuna Vrančića. „Otkad je počela državna matura učenici počinju shvaćati da je bitno da sjede na nastavi jer se ako izostaju teško pripreme za maturu. Dobra stvar su i e-imenici pomoću kojih roditelji odmah doma vide što se događa sa njihovom djecom i zato mi bilježimo broj smanjenja“, rekla nam je Ivanica Belamarić, ravnateljica te škole. Ona napominje kako najviše izostaju učenici trećih i četvrtih razreda dok se učenici prvih i drugih još uhodavaju. „Naši učenici često i izostaju jer žele izbjeći lošu ocjenu i naučiti za veću. Tako izbjegnu jedno ispitivanje ili ispit da bi na drugom postigli bolji rezultat,“ kaže ravnateljica. U toj su školi u 2011./2012. Školskoj godini imali ukupno 53 454 neopravdana sata dok je u 2012./2013 taj broj smanjen na 49 192.
Neopravdani izostanci ne muče samo srednje škole već su zadnjih godina postale i problem osnovnih škola. Zorana Vrbičić, pedagoginja u Osnovnoj školi Jurja Dalmatinca ističe kako osnovne škole, na sreću, još nemaju toliko drastičan problem kao srednje, no primjećuje kako se zadnjih godine broj izostanaka povećava, pogotovo u sedmim i osmim razredima. „U tim razredima osnovnoškolci najčešće izbjegavaju određeni predmet ili profesora s kojim imaju problema. Također izostaju i učenici sa nesređenim situacijama u obitelji. Kada mi primijetimo da neki učenik izostaje više nego obično odmah poduzimamo mjere. Prvi korak je kontaktiranje roditelja. Ako roditelji ne znaju ili niječu problem stupamo u kontakt sa Centrom za socijalnu skrb jer je zakonom predviđeno da se roditelje učenika sa 25 izostanka i više može prozvati za zanemarivanje djeteta. Mi naravno ne čekamo da izostanci dođu do tog broja već ranije poduzimamo mjere“, ističe Zorana Vrbičić.
U vezi s problemom izostanak u srednjim školama kaže: „Danas je, na žalost ,čest slučaj da učenici izostaju jer na taj način zadržavaju dobar uspjeh. Kada nauče pojave se u školi i dobiju dobru ocjenu. Najgore je što i roditelji podržavaju takav stav što samo potiče ovaj veliki problem s kojim se suočavaju srednje škole.“
Županijski Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport zatražio je početkom godine izvješće o izostancima svih šibenskih srednjih škola.
tekst i fotografije: Nina Medić
