Na današnji dan 16. studenog 1943. godine saveznici su prvi puta bombardirati Šibenik. Od tada do 28. listopada 1944. godine Šibenik je bombardiran još 36 puta i pretrpio je najveća razaranja u svojoj tisućljetnoj povijesti.
Najveća razaranja u svojoj povijesti Šibenik je doživio od 16. studenoga 1943. do 28. listopada 1944. godine. U tom razdoblju američki i britanski zrakoplovi bombardirali su ga 37 puta. Poginulo je 320 njegovih građana, civila i 17 vojnika, a ranjeno je 36 civila i 8 vojnika. Već do kraja prosinca 1943. godine bilo je uništeno više od 200 kuća u najužem gradskom središtu i na Mandalini. Stradanja, razaranja i žrtve savezničkih bombardiranja Šibenika, kao i svih drugih gradova i naselja na području tadašnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine te svih ostalih europskih zemalja koje su se našle na strani nacističke Njemačke, nisu ni spominjana, a kamo li izučavana sve do kraja 20. stoljeća i tek su se nedavno pojavili prvi relevantni znanstveni radovi o toj temi. Konkretno, o razaranjima i stradanjima Šibenika počelo se otvorenije govoriti tek nakon Domovinskog rata i osamostaljenja Hrvatske. Prve tekstove o toj temi objavio je povjesničar Joško Zaninović 1996. godine međutim ni do danas nisu u cijelosti sistematizirani podaci o tih jedanaest mjeseci tijekom kojih su potpuno izmijenjen izgled Šibenika i njegovo urbano tkivo.
Susjedni grad Zadar koji je postao sinonim za stradanja tijekom savezničkih bombardiranja, Kaštel Sućurac, Siska ili Slavonski Brod već godinama odaju počast svojim nevinim žrtvama savezničkih bombardiranja u završnoj fazi Drugog svjetskog rata, dok u Šibeniku, Drnišu i Kninu, koji je također teško stradao i imao brojne žrtve, te drugim mjestima u današnjoj Šibensko – kninskoj županiji to nikada nije učinjeno.
Prema do sada prikupljenim i obrađenim podacima saveznici su od jeseni 1943. do kraja studenog 1944. godine izveli 640 zračnih napada na gotovo sve hrvatske gradove i mnoga manja mjesta na kopnu i otocima. U tim napadima poginulo je 5246, a ranjeno 3514 osoba. Među poginulima je navodno bilo samo 768, a među ranjenima 294 vojnika. Međutim upitno je jesu li to i konačne brojke. Naime žrtve Drugog svjetskog rata u bivšoj su socijalističkoj Jugoslaviji popisivane 1947., 1950., i 1964. godine, a broj civilnih žrtava savezničkog bombardiranja znatno se mijenjao. Po prvom popisu u bombardiranjima su poginule 4134 osobe, po drugome 3719 osobe, a prema trećem samo 665 osoba. To se dogodilo zbog toga što se žrtve općenito politički i ideološki pristrano dijelile na podobne i nepodobne, a u slučaju savezničkog bombardiranja i na poželjne i nepoželjne. Osim toga broj stradalih u bombardiranjima smanjivan je u korist žrtava fašističkog terora jer SFR Jugoslavija za njih nije mogla tražiti odštetu na koju je poslije rata imala pravo.
Iako je Zadar prvi stekao status grada mučenika anglo - američkih bombardiranja i referentna slika pustoši koja je ostala nakon što su bombarderi obavili svoj posao, od studenog 1943. do listopada 1944. godine najviše je bio bombardiran Split. Na njega su saveznički bombarderi svoj smrtonosni i razorni teret bacili 71 puta, slijede Slavonski i Bosanski Brod s okolicom i Zagreb koji su pretrpjeli po 61 napad, Zadar s okolicom 54 napada, Rijeka s okolicom 44, Šibenik s okolicom 37, a Knin je bombardiran najmanje 21 puta. Najteža razaranja pretrpjeli su Slavonski i Bosanski Brod, Zadar, Šibenik, Split i Vinkovci. Najviše poginulih bilo je u Slavonskom i Bosanskom Brodu i okolici (973), Splitu i okolici (741), Zagrebu i okolici (576), Zadru i okolici (405) i Kninu (402) te u Šibeniku (320).
Posljedice bombardiranja koje su saveznici poduzimali kako bi slomili vojnu silu nacističke njemačke te oslabili gospodarstvo, onemogućili prometne veze i demoralizirali stanovništvo država koje su podržavale naciste i Adolfa Hitlera, u Šibeniku su vidljive i danas. Iako je obnova razorenog grada bila dugotrajna i sustavna još ima kuća koje su bile razorene prije sedamdeset godina, a nisu do danas obnovljene. Ne zna se pouzdano ni jesu li pronađene i sahranjene sve žrtve, međutim činjenica je da ne postoji ni jedan spomen na te tragične dane tijekom kojih je Šibenik izgubio ne samo pojedine kuće nego cijele ulice i trgove te potpuno promijenio svoj izgled.
O savezničkim bombardiranjima Šibenika, uzrocima i posljedicama tih savezničkih ratnih operacija, razaranjima grada, žrtvama i šibenskim dužnosnicima koji su iznijeli teret tih tragičnih dana moći ćete čitati u idućem, 20. broju, časopisa „Šibenik tim“ koji donosi prvi cjeloviti tekst o toj temi ilustriran velikim brojem autentičnih fotografija.
