Poražavajući je odaziv stanovnika Šibensko – kninske županije na preventivni besplatni pregled debelog crijeva u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji se provodi od 2008. godine na osobama od 50-74 godine. Taj program kako doznajemo od Suzi Vatavuk, ravnateljice Županijskog zavoda za javno zdravstvo ne postiže, na žalost svoj cilj. Ni žene ni muškarci se na njega ne odazivaju. U Zavodu za javno zdravstvo kažu kako izbjegavaju iznositi točne brojke jer kod nas prevladava mišljenje „ako drugi ne idu na pregled, zašto bih išao ja. „To je po život opasno razmišljanje jer se prema procjenama Zavoda za javno zdravstvo očekuje da će od te bolesti na području županije u toj dobi oboljeti 40 osoba godišnje, a od tog broja otkrivaju se samo dvije osobe godišnje. Zbog tako malog odaziva program ne uspijeva postići ono što je zacrtano, ne otkriva oboljele“, kaže Suzi Vatavuk.
Nacionalni programi ranog otkrivanja raka koji je pokrenulo Ministarstva zdravlja u suradnji sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo sastoje se od tri preventivna programa: rano otkrivanje raka dojke, raka debelog crijeva i vrata maternice. Odaziv žena na preventivni program ranog otkrivanja raka dojke koji se provodi od 2006. godine je solidan, a za treći program, rano otkrivanja raka grlića maternice još nema sistematiziranih podataka jer se provodi odnedavno. Treći se počeo provoditi tek nedavno stoga još nema podataka o rezultatima.
Na preventivni pregled ranog otkrivanja raka debelog crijeva pozivaju se osobe oba spola u razdoblju od 50-74 godine, a pregled se sastoji od tri testa nevidljivog krvarenja u stolici nakon kojeg se, ukoliko je osoba pozitivna mora ići na kolonoskopiju. U toj fazi možda nastaje najveći problem jer ljudi jednostavno zaziru od kolonoskopije. Čak osam posto ljudi nakon što su pozitivni na test nevidljivog krvarenja ne želi ići na kolonoskopiju. Strah da će taj pregled biti fizički naporan očito je veći od straha da se potencijalno oboli od raka debelog crijeva. Procjenjuje se da će od te bolesti u Županiji godišnje oboljeti 40 ljudi. „Kolonoskopija je iznimno bitan pregled jer što god se otkrije tijekom kolonoskopije, može se odstraniti. Može se čak spriječiti razvoj karcinoma nakon pet do deset godina. Dobit od tog pregleda nije samo otkriće karcinoma u ranoj fazi, ona je višestruka i bitno je da ljudi to znaju“, ističe Suzi Vatavuk.
Kod preventivnog program ranog otkrivanja raka dojke završena su dva ciklusa pregleda žena u dobi od 50-60 godina, a trenutno traje treći ciklus koji je započeo u siječnju 2012. Ovo je ujedno najstariji i najuspješniji preventivni program. U Šibensko-kninskoj županiji na taj se pregled odazvalo 60 posto pozvanih žena. Preventivni pregled se sastoji od mamografije koja se obavlja u općoj bolnici Šibenik i Knin.
Treći, najnoviji program, rano otkrivanje raka vrata maternice započeo je krajem 2012., a obuhvaća žene od 25 do 64 godina kojih se poziva da svake tri godine naprave papa test. „Cilj programa je da se nakon dva ciklusa u potpunosti promijeni način na koji se to sada provodi, a težimo istim rezultatima koje u ovom programu ima Finska, a to je deseterostruki pad oboljenja od ove bolesti. Dosadašnji način, kada žene same idu kod svog ginekologa ne postiže željene jer rezultate jer mi svake godine imamo oko 10 do 17 novooboljelih žena“, pojasnila je ravnateljica Vatavuk.
Ona smatra da je najveći problem neinformiranost građana pa i predrasude i ističe kako bi svakom pacijentu trebalo reći koje su točno prednosti i dobiti ovakvih programa. U Nacionalnom programu nedostaje taj individualni pristup koji bi uključivao osobnog liječnika kao osobu prvog kontakta koja će na ispravan način informirati svoje pacijente. Problem je u tome što se svi nisu u dovoljnoj mjeri uključili u program, od patronažnih sestara, preko liječnika i medija. Informiranje dovodi do znanja, a znanje dovodi do stava“, zaključuje Suzi Vatavuk.
Osnovi ciljevi svih ovih programa su rano otkrivanje bolesti da bi se smanjila smrtnost te time poboljšala kvaliteta života. Svi programi su besplatni a sve informacije mogu se dobiti na 0800 200 301.
tekst i fotografije: Nina Medić
