Europski parlament prošlog je tjedna donio novu direktivu koja će dodatno olakšati zapošljavanje naših liječnika, medicinskih sestara, stomatologa, arhitekata i veterinara u zemljama članicama EU-a.
Naime, uvodi se nova Europska strukovna iskaznica koja će povećati mobilnost u traženju posla, a domaće zakonodavstvo, kako nam je pojasnila europarlamentarka Biljana Borzan (SDP), ovu bi novinu u naš sustav trebalo implementirati u roku od šest mjeseci do godinu dana.
Sustav će se temeljiti na postojećoj elektroničkoj razmjeni informacija između država članica, a građani koji žele raditi u europskim državama tražit će od svojih zemalja da pripremi i dogovori priznavanje kvalifikacija, a ne kao što je to bio slučaj do sada - od onih u koje odlaze.
U EU-u postoji oko 800 reguliranih profesija, od kojih je njih sedam automatski priznato u svim državama članicama, a riječ je o liječnicima, stomatolozima, medicinskim sestrama, farmaceutima, primaljama, veterinarima i arhitektima. Dio konzervativaca, među kojima je i zastupnica Ruža Tomašić (HSP AS), uvjereni su kako će taj olakšani postupak izazvati veći odljev kadrova, no strukovne udruge liječnika i sestara smatraju kako se Hrvatskoj ne može dogoditi slučaj Poljske gdje je 2004., u godini kad je ta država ušla u Uniju, iz zemlje otišlo čak 2500 liječnika, piše Slobodna Dalmacija.
- Od ulaska u EU iz Hrvatske liječničke komore (HLK) ispisalo se nešto više od 100 liječnika. Većina ih je otišla raditi u Njemačku i Veliku Britaniju, te u skandinavske zemlje. Istovremeno smo dobili 50 zahtjeva za upis liječnika iz neeuropskih zemalja, najviše iz susjedne BiH i Srbije - kaže dr. Hrvoje Minigo, predsjednik HLK-a.
Prema njegovim riječima, bilo je čak i poziva liječnika iz Sirije koji su se raspitivali što trebaju napraviti da bi mogli raditi u Hrvatskoj, no zasad nisu primili ni jedan službeni zahtjev. Liječnicima iz zemalja bivše Jugoslavije primamljiv je rad u Hrvatskoj jer time ulaze u europski sustav, što im je odskočna daska za odlazak u ostale članice EU-a.
Među onima koji su se ispisali iz Hrvatske liječničke komore, najviše je liječnika mlađih od 37 godina, onih koji nakon diplome nisu mogli dobiti specijalizaciju, ali ima i dosta kirurga i anesteziologa, kojih kronično nedostaje u našem zdravstvenom sustavu.
- Mladi su najmobilniji i oni će prvi otići tako da će se prosječna starost specijalista samo povećavati, a već sada prelazi 55 godina. Nažalost, bez boljih uvjeta rada, a onda i plaća, mi to nećemo moći spriječiti. I dalje ćemo financirati skupo školovanje liječnika, a onda će nam ti kadrovi odlaziti – napominje dr. Minigo koji prognozira da će Hrvatsku napustiti oko 400 liječnika.
Dugogodišnja medicinska sestra i predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek tvrdi kako i bez Europske iskaznice ni do sada medicinskim sestrama nije bilo zabranjeno ići raditi u inozemstvo. Štoviše, tko god je to htio, već je otišao.
I Europa danas, objašnjava ona, traži jeftinu radnu snagu, pa plaća u inozemstvu više nije dovoljno primamljiv faktor za odlazak.
- Ne postoji nikakva opasnost da bi odlazak medicinskih sestara mogao ugroziti zdravstveni sustav. Plaća vani iznosi oko 2000 eura, ali i životni troškovi su daleko veći. Kad platiš stan 800 eura, pa još režije, hranu, nestane tih 2000 eura vrlo brzo – ističe Avberšek, te uvjerava kako mi često volimo preuveličavati svoje znanje i sposobnosti i podcjenjivati druge.
- Znam da će se mnogi sad i naljutiti na mene, ali ja sam samo realna. Ima u Europi i onih koji su plaćeni ispod nas, a nimalo ne sumnjam u njihovu stručnost, primjerice sestre u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj. Isto tako, ništa manje važna nije ni kakva takva sigurnost koju nam pruža kolektivni ugovor, dok vani sestre mogu samo sanjati o ugovoru o radu na neodređeno - veli sindikalna čelnica.
Eurozastupnica Tomašić nezadovoljna je europskom direktivom koja olakšava mobilnost u zapošljavanju.
- Imam osjećaj da Unija ne shvaća mobilnost s dozom odgovornosti s kojom bi trebala. U teoriji, radi se o praktičnom rješenju koje olakšava zadovoljavanje potreba zajedničkog tržišta rada i omogućava veću slobodu pojedincu, ali u praksi ono osuđuje siromašne države članice na ekonomsku i demografsku propast – smatra Tomašić, prenosimo iz Slobodne Dalmacije.
