Desetljećima su Šibenčani, ploveći kanalom svetog Ante, sa žudnjom gledali njegovu lijevu obalu jer jer na nju nisu smjeli niti nogom kročiti budući da je to bilo vojno područje. Zbog toga ne čudi što je većina građana koji su danas bili na svečanosti otvorenja novouređene, 4,4 kilometara duge šetnice koja prolazi tim područjem, bili ushićeni govoreći da im je „srce puno jer je taj dio kanala vraćen Šibenčanima i Šibeniku“. „Ja još ne mogu vjerovati da ovako ugodno šetam i uživam u ovom prostoru, Čini mi se još uvijek kao san, kada se sjetim onih pustih godina dok smo ga samo izdaleka gledali i dok je za nas bio „zabranjena zemlja“, kazala nam je jedna Šibenčanka.
Događanja organizirana u povodu otvorenja Šetnice počela su već poslijepodne prezentacijom različitih sportova od vaterpola do avanturističkog slobodnog penjanja po stijeni iznad srednjovjekovnog mula u Kanalu ili spuštanja u more zip lineom. Brodovi i autobusi besplatno su vozili do uvale Minerska cijelo poslijpodne. Bilo je tu i biciklista, kajakaša, plivača, pješaka, starijih ljudi ali i mladih bračnih parova s djecom.
Šetnicu je otvorenom proglasio šibensko – kninski župan Goran Pauk, a nazočnima su se obratili i Anita Babačić Ajduk, voditeljica projekta i ravanateljica Javne ustanove zaštićeni dijelovi prirode, Luisa Vuitton, predstavnica UNDP –a u Hrvatskoj, Ivo Bašić, predstavnik Ministarstva turizma i dr. Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika. Anita Babačić Ajduk nije krila emocije zbog činjenice da je ta prva faza projekta turističke valorizacije kanala svetog Ante završena i što na njoj, kako je kazala, danas vidi šetače, a proteklih šest mjesci gledala je samo građevinske radnike kojima je posebno zahvalila na poslu koji su obavili. Zahvalila je i svima ostalima koji su podržali taj projekt- Šibvensko – kninskoj županiji i njezinim službama, Turističkoj zajednici Grada Šibenika i njezinom direktoru Dinu Karađoli, Županijskoj razvojnoj agenciji, UNDP – u koji je u samoj ideji prepoznao taj projekt te Evropskoj komisiji koja ga je financirala s oko milijun eura. Posebno je istaknula i arhitektu Niku Bašića koji je projektirao šetnicu tako da ni na koji način okoliš i priroda nisu oštećeni već su oplemenjeni.
Tu je činjenicu naglasila i Luisa Vuitton koja je prvi put do sada govorila na hrvatskom jeziku. „Program UNDP radi na zelenim projektima razvoja koji stimuliraju rast uz poštivanje prirode i okoliša i ovaj projekt je upravo primjer da to jedno i drugo mogu ići zajedno“, kazala je.
Ivo Bašić je u ime Ministarstva turizma pohvalio turistički aspekt uređenja šetnice u kanalu svetog Ante kao i šibensko – kninski župan Goran Pauk koji je kazao kako je siguran da će ta šetnica postati turističkom atrakcijom koja će već ove sezone privući tisuće turista, a od sljedeće godine i organizirane turističke grupe. Najavio je da će uređenje tvrđave svetog Nikole biti „šlag na torti“ u tom projektu.
Šibenski gradonačelnik dr Željko Burić također je zahvalio arhitektu Bašiću što je, kako je kazao, vratio dušu tom prostoru i taj prostor vratio Šibenčanima ne krijući da je presretan što Šibenčani taj prostor više ne moraju gledati samo izdaleka.
Svi posjetitelji šetnice bili su, osim uživanja u tom očuvanom i posebnom prostoru , počašćeni besplatnim porcijama pidoča, a program je vodila Antonija Blaće. U povodu otvorenja šetnice u Docu je u 22 sata počeo koncert Olivera Dragojevića, koji je i ambasador projekta UNDP –a COST.
Šetnica koja vodi lijevom obalom šibenskog kanala trebala bi postati mjestom rekreacije, ali i bavljenja sportom na otvroenom kako se danas zorno i pokazalo. U tomu su sudjelovali članovi brojnih šibenski sportskih klubova. Njezin autor, Niko Bašić, izjavio nam je danas da je zadovoljan obavljenim poslom, najprije zbog toga što je šetnica diskretno uklopljena u prostor, ali i zbog njezina značanje za Šibenik i Šibenčane kojima je taj prostor konačno postao dostupan.
U sklopu tog projekta, što je jednako važno, izgrađen je drveni mostić do otoka Školjića tako da je tvrđava svetog Nikole postala dostupna i s kopnene strane bez obzira na plimu i oseku, a i ta je intervencija u prostoru minimalistička i hodanje mostom čini se kao hodanje po morskoj površini.
