Završen je prvi tečaj pletenja primoštenske čipke koji se proteklih šest mjeseci održavao u Primoštenu na inicijativu Muzeja Grada Šibenika odnosno etnologa dr.sc. Jadrana Kale, Dvadesetak polaznica, čipkarica, dobilo je u utorak diplome na svečanosti u Bačulovim dvorima, u Dragi. Među njima su žene različite dobi iz Primoštena, Brodarice, Šibenika i s Prvića, a vještinu vezenja osebujne primoštenske čipke prenijela im je Rosanda Ilić, najstarija primoštenska čipkarica koja je taj zanat naučila kao mlada djevojka. Neke od novih čipkarica, kada su došle na tečaj, kako su nam kazale, nisu znale ni iglu u ruci držati, a sada bez problema pletu čipku. Uživale su i opuštale se u zajedničkim druženjima svakog utorka u proteklih šest mjeseci.
Projekt obnove primoštenske čipke kandidirao je Muzej Grada Šibenika na natječaju Ministarstva kulture, a podržala da je Općina Primošten. Zahvaljujući toj inicijativi iz zaborava je otrgnuto umijeće izrade primoštenske čipke koja je slična paškoj, ali ima i svoje posebnosti .
Primoštenska čipka je 2009. godine proglašena nematerijalnim kulturnih dobrom, a bila je uvrštena je u izložbu pod nazivom “Pohvala ruci – čipkarstvo u Hrvatskoj” koja je sredinom rujna prošle godine bila postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
U Primoštenu i Rogoznici pletenje čipke u prošlosti je bio vrlo važan dio kulture i običaja. Čipkarstvom su se bavile samo izabrane žene, a uzorci čipki su se prenosile s baka i majki na kćeri, a čipka se stavljala na odjevne predmete, uglavnom na prednjice košulja.
