Na današnji dan 13. prosinca 1943. godine na blagdan sv. Luce Šibenik je doživio najteža stradanja i žrtve u Drugom svjetskom ratu. Savezničke sile boreći se protiv naci-fašističkih Sila osovine i Hitlerove njemačke vojne sile, 1943. godine počele su sustavno bombardirati njemačke gradove i gradove pod nacističkom okupacijom u kojima su Nijemci imali vojne postrojbe, kopnene, vojne i zračne snage. Saveznici su pojačali napade iz zraka nakon kapitulacije fašističke Italije i iskrcavanja njihove vojske na Apeninski poluotok i odatle napredovala prema unutrašnjosti Europe. Nastojeći neutralizirati njemačke snage na istočnoj obali Jadranskog mora, Saveznici su bombardirali i okupirane hrvatske gradove posebno snažno Zadar, Šibenik i Split. Iz zraka su Saveznici napadali i druge gradove koje je Hitlerova vojska pretvorila u svoja uporišta poput Siska, Slavonskog Broda, Osijeka, Mostara...
Već 11. i 12. rujna 1943. godine saveznički su zrakoplovi (i) na Šibenik bacali letke s upozorenjima civilnom stanovništvu da će njihov grad biti cilj zračnih napad. Prvi napad na šibenskom području Saveznici su izveli 10. studenoga 1943. godine kada su bombardirali Ražine. Drugi napad dogodio se 14. studenoga kada su bombardirani njemački brodovi skriveni po uvalama oko Jadrije. 16. studenoga Saveznici na Šibenik šalju eskadrilu od 30 bombardera koji su bacili 100 tona bombi. Gađali su njemačke ratne brodove i vojnu infrastrukturu na Mandalini i gatu Vrulje, željezničku stanicu i Luku no stradale su i brojne kuće na Baldekinu te području Sv. Križa. Novi napadi uslijedili su 18. pa 19. i 20. studenoga kada je bila pogođena i šibenska bolnica te 28. studenoga, a 28. studenoga pogođeni su Šarina pekara, luka Šipad te ponovno Mandalina, željeznička stanica i Baldekin. Nakon kratke stanke Šibenik je ponovno bombardiran 2. i 3. prosinca.
Najteži udar na Šibenik dogodio se 13. prosinca 1943. godine na blagdan sv. Luce. Tog su dana 24 bombardera izvela napad u kojem je većina bačenih bombi pala na središte Šibenika na potezu od crkve Gospe van grada do Doca. Bombe su izazvale ogromnu materijalnu štetu, a poginulo je više od 40 Šibenčana, a njemačka je vojska imala jednog poginulog i 12 ranjenih.
Točan broj Šibenčana poginulih u savezničkom bombardiranju 13. prosinca 1943. godine nikada nije utvrđen, a tijela nekih od njih ni do danas nisu pronađena. U Šibeniku ne postoji ni jedno spomen obilježje koje bi podsjećalo na te žrtve i stradanja Šibenika u borbama Saveznika s njemačkim nacistima i bombardiranjima kao sredstvom slabljenja njihove vojne sile.
U tom napadu na Šibenik savezničke su bombe srušile benediktinski samostan u Docu, oštetile samostan sv. Lovre, Veliku gradsku vijećnicu, niz stambenih zgrada na obali koji se protezao od crkve sv. Nikole do zgrade Muzeja ispred današnjeg hotela „Jadran”, zgrade i hotel „De la ville” na danas nepostojećem Voćnom trgu, crkvu sv. Julijana i zgrade oko nje, zgrade u blizini kazališta i kod crkve sv. Frane, pogođene su šibenske tiskare i mnogi drugi objekti, a potpuno su razorene zgrade u Kalelargi preko puta kavane „Medulić”. Na tom je mjestu arhitekt Harold Bilinić koji je radio na poslijeratnoj obnovi Šibenika, oblikovao trg koji Šibenčani nazivaju Medulić iako se on službeno zove Trg palih šibenskih boraca.
Od 16. studenoga 1943. do 28. listopada 1944. godine američki i britanski zrakoplovi bombardirali su Šibenik 37 puta. Poginulo je 320 Šibenčana i 17 njemačkih vojnika, a ranjeno je 36 civila i 8 vojnika. Samo do kraja prosinca 1943. godine bilo je uništeno više od 200 kuća u najužem gradskom središtu te na Baldekinu, Sv. Križu i Mandalini.
