Romana „Vezir i snijeg” Ivana Klarića pobjednik je Književnog natječaja Gradske knjižnice Kaštela Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir Gradske knjižnice Kaštela. Autoru romana „Vezir i snijeg” Ivanu Klariću ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela Renata Dobrić uručila je plaketu, priznanje i novčanu nagradu Grada Kaštela u iznosu od 1327,23 eura. Pri uručenju nagrade predstavljeno je i tiskano izdanje romana koji je objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.
Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
-Ivanu Klariću stalnom autoru Naklade Bošković koja je do sada tiskala njegovih 14 knjiga, od srca čestitam sa željom da mu ova nagrada bude poticaj za daljnje proučavanje hrvatske povijesti - istaknuo je Zoran Bošković, direktor nakladničke kuće Naklada Bošković, koja je jedan od glavnih pokrovitelja Književnog natječaja Knez Trpimir. -Autor romana „Vezir i snijeg” pokušava, a umnogome i uspijeva, spojiti najbolja svojstva Ive Andrića i Meše Selimovića. Njegov roman ima sve značajke filozofske i psihološke proze. Radnja se odvija u XVI. stoljeću, a u romanu je riječ o Nusret Abaz agi koji se nalazi u zabačenoj kasabi. Nekada davno zvao se Jakov Hreljanović, a kao dječak je živio s majkom i ocem uz rijeku Krku, sve do dana kada su oca i njega oteli Turci i odveli ih u Carigrad. Pripovijedanje autorovo je tečno i moćno, introspekcija njegova junaka duboka i mudra. Povijesna pozadina je prirodno integrirana u dijelove romana, onda kada opća zbivanja u Osmanskomu carstvu utječu i na bosanske prilike, pa i na sudbinu protagonista. Glavni lik, aga, a poslije vezir, pripovijedajući u prvoj osobi, otkriva čitatelju svoju narav, snagu i slabosti, strahove i nesigurnost koja nije samo njegova, nego i kob ljudi na vlasti koji stalno strahuju od intriga i moguće propasti, a često se nalaze u situacijama kada bi se, spašavajući sebe i svoje, morali odreći svojih principa i prijatelja. Svi autorovi likovi u romanu su slikoviti i pomno razrađeni, a ova proza gotovo da i nema slaboga mjesta, tako da već sada možemo reći kako je ovdje riječ o djelu koje pripada vrhovima hrvatskoga povijesnog romana.
Ivan Klarić rođen je 1972. u Šibeniku. Osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku, a Pravni fakultet u Splitu. Njegov roman „Henok” predstavljen je u sklopu Festivala tolerancije 2014. godine u Zagrebu kojeg organiziraju gospodin Branko Lustig i gospođa Nataša Popović. Zbirka „Noino zrcalo” izašla je 2013. u izdanju Naklade Bošković. Godinu dana kasnije izašla je zbirka „Digitalni žamor” u izdanju Gradske knjižnice Jurja Šižgorića, a za koju je recenziju napisao akademik Tonko Maroević.Zbirka „Zrcala u pustinji” izašla je 2016. godine, a roman „Camilleev requiem” izdan je u rujnu 2016. godine. Roman „Sati na vjetru” izašao je 2019. godine, a slijedio je roman „Izvještaj iz pretoriuma” 2020. godine. Bio je finalist međunarodnog natjecanja Literarni iskri u Gostivaru, Makedonija 2020., a na međunarodnom konkursu za poeziju Delić raja osvaja drugu nagradu. Ušao je u pregled Suvremene talijanske poezije na međunarodnom natječaju za nagradu Mario Luzi. Zbirka „Kasni prostor” ušla je u finale za nagradu Tin Ujević, a zbirka pjesama Magnitude dobila je nagradu Tin Ujević 2023.
