Sidebar Menu

Datum objave: 07. Svi 2020

U HRVATSKOJ S PET REGIJA CENTAR DALMACIJE BIO BI SPLIT/ Župan Pauk: To se neće dogoditi niti bismo na to pristali

Diana Ferić
Diana Ferić

Hoće li Šibenčani pristati da im centar bude u Splitu?, pitanje je u naslovu teksta u "Večernjem listu" koji govori  o mogućoj novoj teritorijalnoj i administrativnoj organizaciji Hrvatske koja bi imala pet regija, a županije bi bile ukinute, a središte dalmatinske regije bio bi, a koji drugi grad, nego Split.

Odmah je na svom Facebookprofilu reagirao Šibensko - kninski župan Goran Pauk, koji je, iz razumljivih razloga, čini se alergičan kada se uopće spomene mogućnost ukidanja županija pa je nedavno kolegi novinaru koji je, s pravom preispitivao u svom tekstu trebaju li nam županije, odgovorio vrlo prosto, nedolično svojoj funkciji. Ovog puta nema psovanja već je napisao : "Niti će se dogodit, niti bi pristali...niti ima smisla uz postojeće regionalne razlike u razvijenosti i demografske probleme".

  

 

 

 

Novo teritorijalno ustrojstvo Hrvatske  prijedlog je prof. dr. Ivana Koprića koji  bi da se 555 općina i gradova svede na njih 120, 130, a 20 županija i Grad Zagreb na pet regija. Bi li takav teritorijalni preustroj samo doprinio koncentraciji stanovništva u središtima 120-ak općina i gradova ili ravnomjernom razvoju i može li uvođenje regija umjesto županija stvoriti sukobe među stanovništvom županija, pitaju se u Večernjem listu i donose stavove drugih demografa koji se s takvim ustrojem Hrvatske ne slažu.

‘To vodi centralizaciji zemlje’ Bi li se Istrijani odrekli svog središta Pule i pristali da im središte regije bude Rijeka i bi li se Zadrani i Dubrovčani složili da im središte bude Split? Mi nismo ravnomjerno razvijeni kao Danska, Austrija ili Njemačka u kojima je podjednaka kvaliteta života na selu i u gradu. Pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap kaže da zbog izrazite neravnomjerne razvijenosti zemlje ljudi iz nekih prostora bježe, stoga govoriti o teritorijalnom preustroju a nemati pred sobom demografsku i ekonomsku sliku tih prostora jest zaobilaženje stvarnih problema.

– Nezaobilazna i temeljna podloga bilo kakvoj promjeni jest strategija ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja na cijelom prostoru države, a sastavni dio toga je demografska politika. Vjerujem da se nenamjerno stvara dojam da će svi problemi biti riješeni promjenom upravno-teritorijalnog ustroja. To je velika zabluda. Neće se zaustaviti iseljavanje ako cijela Dalmacija bude imala centar Split, odakle će se tobože upravljati. Bez ljudi nema ništa, ne možemo planine preustrojavati. Što se tiče općinica, naravno da su se neke svele na nekadašnje mjesne zajednice i upravljanje njima treba svesti na razinu volontiranja. Treba najprije oblikovati regionalnu i demografsku politiku, pa govoriti o preustroju. Treba pitati i što narod želi, osobito kad je riječ o ukidanju županija, a ne da mi “mudraci” odlučujemo o tome. Nitko ne govori kako napuniti prazan prostor ljudima, sam preustroj, koji se može riješiti u trenu, neće riješiti negativne demografske trendove. Cijela Ličko-senjska županija s 40 tisuća ljudi po tom bi ustroju mogla biti jedna općina i kako ćete ljudima reći “vi sad niste ništa”, a ta je županija prostorno najveća. Tu je i pitanje borbe identiteta jer kako ćete reći Šibeniku i Zadru da im je sad centar Split? – govori Akrap dodajući da smo imali 110 općina i gradova do 1991.

Smatra da uvođenje regija vodi centralizaciji zemlje jer centar uvijek vuče sve sebi. I vukovarski demograf dr. Dražen Živić drži da je za nas bitna dobra politika regionalnog razvoja da bi se ljudi zadržali u prostoru. – Ako umjesto 555 općina i gradova, imamo njih 100, to ništa u prostoru ne znači ako nije praćeno razvojnim mjerama. Ako od Like napravimo jednu općinu, ništa nismo napravili ako ne znamo što ćemo raditi s tim prostorom, što nam je cilj. Prije 90-ih imali smo općine i zajednice općina, meni sada ovih 100-tinjak općina i gradova miriše na povratak na staro. Nisam a priori protiv toga, ali i u ono su vrijeme općinska središta tih općina bile “država u državi”. Nećemo dobiti ništa preustrojem ako iza njega nema razvojne politike. Ima općina s par stotina stanovnika koje su teško održive i treba vidjeti kako ih okrupniti. Treba poticati suradnju između općina jer ne treba svakoj komunalno poduzeće. Teritorijalni preustroj je kompleksno pitanje jer za malu zemlju pet zaposlenih u nekoj općini znači više nego u Zagrebu 1000 zaposlenih u Hrvatskim vodama. Najlakše je nešto ukinuti, ali što imamo od pet regija ako one ne budu vodile računa o cijelom svom prostoru, ako umjesto jednog centra dobijemo još pet centara koji će svaki sve vući sebi. Nije rješenje u potpunoj promjeni postojećeg ustroja, nego u korekciji. Zar 90% svih agencija, zavoda, znanstvenih instituta treba biti u Zagrebu? – govori Živić.

Podjela na pet regija Dr. Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju s Hrvatskih studija ističe da se preustroj ne tiče samo pravnog sustava nego i organizacije i funkcioniranja života na terenu, u prostoru. – Ako ne uzmete u obzir način života, povezivanja ljudi prema centrima izvan velikih makroregionalnih centara, koji je smisao takve podjele osim uštede u proračunu. Početkom 80-ih izdana je Geografija Hrvatske u šest tomova i prema njoj se prostor dijeli na funkcionalne regije prema broju makroregionalnih i mikroregionalnih centara. U skladu s tim ja jesam za podjelu Hrvatske na pet regija, Istočnu Hrvatsku, Središnju i Gorsku Hrvatsku te Sjeverno hrvatsko i Južno hrvatsko primorje s pet centara Osijek, Zagreb, Gospić, Rijeka i Split – govori Šterc. Smatra da Ministarstvo regionalnog razvoja treba biti zaduženo za organizaciju prostora i poticajne modele naseljavanja u depopulacijske prostore.

Iz kategorije: Hrvatska

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam