Mirando Mrsić, ministar rada najavio je tijekom okruglog stola, održanog u sklopu tehnološke konferencije 'Windays 14' uklanjanje svih prepreka i nelogičnosti koje trenutno otežavaju rad od kuće, prenosi tprotal.
Konferencija 'Windays 14' ove godine okupila više od 1500 sudionika i 120 domaćih i stranih predavača i stručnjaka, a otvorili su je predsjednik Microsofta za srednju i istočnu Europu Don Grantham, direktor Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković i direktorica konferencije Windays Nina Baras.
Pred sam kraj poslovnog dijela konferencije Windays 14 održan je okrugli stol na temu Kako postati high-tech društvo na kojem su sudjelovali Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, Siemon Smid, jedan od vodećih stručnjaka za transfer tehnologije zaposlen na tehnološkom sveučilištu u Tallinu, i Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Diskusiju je moderirao Aleksandar Stanković.
Stanje u kojem pola novca prikupljenog PDV-om, a dvije trećine proračuna je unaprijed zacementirano, neodrživo je, uvjeren je Mrsić. No, unatoč tome što stanje nije bajno, ministar rada je nepopravljivi optimist. 'Imamo potencijala, želje, volje i mogućnosti. Nedostaje nam skok naprijed u vidu nacionalnog konsenzusa oko toga što je ključno za razvoj', naglasio je.
Smatra kako su nam veliki problemi strukovno i visokoškolsko obrazovanje. Prvo je zastarjelo i premalo povezano s praksom, dok u drugom treba podići broj studenata upisanih u fakultete koji se bave prirodnim i tehničkim znanostima.
Smid je na to dodao kako je najveća razlika između Estonije i Hrvatske u tome što Estonija više gleda prema budućnosti i okreće se prema svijetu.
Mrsić je također ocijenio kako nismo u dovoljnoj mjeri uključili napredne tehnologije u gospodarstvo te kako sredstva - bilo nacionalna, bilo ona Europske unije - treba maksimalno trošiti na projekte koji donose dodanu vrijednost.
Antičić smatra kako je sad, nakon puno bezubih strategija, Hrvatska sad u prilici usvojiti jasne strateške odrednice i okoristiti se njihovim provođenjem u djelo. 'S 8,3 milijarde eura (oko 63 milijarde kuna) možemo napraviti puno korisnih stvari, usmjerimo li ih na nekoliko precizno određenih polja', uvjeren je. Dodao je i kako bi institucije poput FESB-a, FER-a i Instituta Ruđer Bošković trebale biti jedan od glavnih pokretača novih tehnoloških firmi te kako se akademska zajednica općenito treba više okrenuti i prilagoditi gospodarstvu.
Vidaković je naglasio kako nam je potrebno drukčije razmišljanje. 'ICT tvrtke plaćaju turističkim zajednicama, a trebalo bi biti obrnuto', rekao je.
