razvojna agencija sibensko kninske zupanije - Šibenik News

Željko Krnčević, magistar arheologije, kustos Muzeja grada &Scaron;ibenika koji upravo priprema doktorat o srednjovjekovnim grobljima, sigurno je po broju hobija najsvestraniji i u &scaron;ibenskoj javnosti najprisutniji &scaron;ibenski intelektualac. Član je &scaron;ibenskog Foto kluba s najdužim stažom, inicijator je i jedna od autora popularne emisije TV &Scaron;ibenika &bdquo;Gurmanske ćakule&ldquo;, uzgajivač ptica, osnivač stola Družbe &bdquo;Braća hrvatskog zmaja&ldquo; u &Scaron;ibeniku, autor ideje o osnivanju &scaron;ibenske gradske straže i arheolo&scaron;kog parka Colentum u Murteru, proizvođač nagrađivanog maslinovog ulja, vozač kartinga... Vrijedno je istaknuti i njegovu sklonost prema invalidnim osobama jer je njegova ideja suradnja Muzeja i Centra za odgoj i obrazovanje djece s intelektualnim te&scaron;koćama &Scaron;ubićevac čije &scaron;tićenike svake godine vodi u posjet arheolo&scaron;kim nalazi&scaron;tima Bribirska glavica i Colentum i druže se s njima jer su, reče nam, oni divni zato &scaron;to su u sebi zadržali iskonsku dobrotu. Pogon na genetsko gorivo Znatiželja i afiniteti prema mnogim stvarima, točnije rečeno gotovo prema svemu &scaron;to je kreativno, dinamično i izazovno, dio su njegove ličnosti jo&scaron; od osnovne, a pogotovo srednje &scaron;kole. Svemu &scaron;to smo nabrojali treba dodati i to da je pet godina nakon zavr&scaron;enog fakulteta, budući da nije mogao naći posao, svoju mladu obitelj prehranjivao odlazeći u ribolov na sviću sa svojim susjedom u Žaboriću Stipom Govićem. Krnčević je i obiteljski čovjek, ponosan otac četvero uspje&scaron;ne djece i djed jedne unučice. -Mislim da je za moju svestranost &bdquo;kriva&ldquo; i genetika. Čini mi se da vozim na genetsko gorivo. Takvi su mi bili ćača i mater, takav mi je bio dida Josip Bakotić. Dida je bio veterinar, ali se bavio fotografijom, a pisao je i drame. Imao je filmsku kameru jo&scaron; prije Drugog svjetskog rat. Na žalost oteli su mu je partizani, a bilo bi je lijepo imati u obiteljskoj ostav&scaron;tini. Moj otac ba&scaron; nije bio sklon &scaron;koli pa je bio mehaničar, ali je bio filmofil. Vodio me gledati sve, ba&scaron; sve filmove koji su igrali u kinima. Osim toga krasno je pričao priče jer je imao bujnu ma&scaron;tu&ldquo;, ponosan na svoju obitelj i naslijeđe priča nam Željko i otkriva da je kao tinejdžer imao dvije, gotovo podjednako važne želje za svoju budućnost, baviti se filmom i arheologijom. Preko studija režije i prava do arheologije Kada je trebao upisati fakultet najprije prevagnuo film. Poku&scaron;ao je upisati režiju na Akademiji u Zagrebu. Bio je to logičan izbor jer se, budući da mu je majka radila na Međunarodnom dječjem festivalu, stalno tu, kako sam kaže, muvao i upoznao puno ljudi iz svijeta kazali&scaron;ta i filma, a glumio je i u &scaron;ibenskom kazali&scaron;tu jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli. Oko pripreme scenarija za prijemni ispit pomagali su mu dvojica velikana hrvatskog filma, Mate Relja i Du&scaron;an Vukotić. -Nisam se uspio upisati. Bio sam prvi ispod crte. Nakon svega upisao pravo iako sam znao da to nije za mene. Položio sam samo jedna predmet i to Opću povijest, države i prava, ali sam zato te godine dobro upoznao Zagreb i izdovoljio ga se. Cimeri u Zagrebu bili su mi Mario Kovač, Brane Sabioni, Bojan Lapaine zvan Čep. Ta je godina bila žrtvovana. Kako mi je druga želja bila arheologija upisao sam sljedeće godine taj studij. Ljubav prema starinama također mi je usadio dida. Kad sam bio dijete dok jo&scaron; nije bilo detektora on mi je obećao da će mi napraviti &scaron;tapić koji će mi pokazivati gdje se nalaze starine. Sisački maturant zaokupljen ronjenjem i plivanjem Inače, Krnčević je, stjecajem okolnosti, maturant ekonomske &scaron;kole u Sisku iako je bio &scaron;ibenski gimnazijalac. On se upisao u &scaron;ibensku gimnaziju, ali je zbog bolesti izgubio prvu godinu. Želio je potom polagati dvije godine u jednoj, ali mu to u &Scaron;ibeniku nije bilo omogućeno pa je oti&scaron;ao u Sisak i tako stigao na maturi svoju generaciju. U srednjoj &scaron;koli mu je glavna preokupacija bilo ronjenje. -To mi je rada bila prava strast. Bio sam član tada&scaron;njeg omladinskog kluba &bdquo;Podvodne aktivnosti&ldquo;, a instruktor nam je bio Aleksandar Aco Har&scaron;ić, koji je bio vojno lice, oženjen za &Scaron;ibenčanku i odličan čovjek.Sa mnom su ronili Zoran Horak, Joso Juras i Zoran Lučić Luca. U osnovnoj se &scaron;koli, pak, bavio plivanjem. Bio je treći u Hrvatskoj i treći u tada&scaron;njoj Jugoslaviji u &scaron;tafeti 4 x 50 metara mje&scaron;ovito. S njim su tada plivali Nenad Bojović delfin, Mile Perak leđno i Goran Ljutić prsno. Fotografija kao trajna preokupacija Poznato je da je Krnčević uz Zdenka Zjačića u Domovinskom ratu obnovio rad Foto kluba u &Scaron;ibeniku i da su tada počeli organizirati zanimljive izložbe fotografija, a u tom je klubu i dalje jedan od aktivnijih članova. Manje je poznato da u njemu trenutno, uz dosta starijeg Bo&scaron;ka Fržopa iz Vodica, ima najduži staž jer se u taj klub, koji je tada djelovao pri Narodnoj tehnici učlanio jo&scaron; u petom razredu osnovne &scaron;kole. -Tada je tajnik Narodne tehnike bio Fabijan Vidović, a predsjednik &scaron;jor Nikica Polić, otac &scaron;ibenskog fotoreportera Vilija Polića. Član je bio i Bo&scaron;ko Fržop. Kasnije su do&scaron;li Sini&scaron;a &Scaron;trkalj, i Zdenko Zjačić. Fotoklub je tada vodila Lidija &Scaron;upuk, supruga profesora Ante &Scaron;upuka, potomka čuvene obitelji &Scaron;upuk, koji je bio izvrstan fotoamater i imao je odličnu opremu i od njega sam puno naučio. U ratu smo Zdenko Zjačić i ja intenzivirali rad Foto kluba. Napravili smo inicijalnu izložbu da bi zainteresirali mlade ljude, ali to nam je uspjelo tek unazad &scaron;est &ndash; sedam godina. Sada smo postali stvarno prepoznatljivi. Lani smo za pedeset godina rada dobili nagradu Grada &Scaron;ibenika i &Scaron;ibensko &ndash; kninske županije, a ove godine smo dobili nagradu Foto saveza Hrvatske. Imamo puno članova, mladih dečki koji su jako dobri, a imaju i dobru opremu. Dobili smo nedavno od Grada i prostor u TEF-u u kojem smo napravili studio, ističe Krnčević koji je ponosan na jo&scaron; jedna svoj projekt vezan za Foto klub, na akciju &bdquo;Grad u kadru&ldquo;. -Jo&scaron; u osnovnoj &scaron;koli sam savladao fotografsku tehniku i već tada naučio da je najvažnije imati osjećaj za kadar, da u glavi ima&scaron; posloženi kadar prije nego &scaron;to okine&scaron;. To ima&scaron; ili nema&scaron; u sebi. Te&scaron;ko je to naučiti. Sada mi je najveći izazov kazali&scaron;na, noćna fotografija. Sreća je da imam prijatelja Matka Jakelića koji ima dobru opremu. Radimo skupa tu kazali&scaron;nu fotografiju i već smo imali dvije tri izložbe. S prijateljem i također članom Foto kluba Ivom Kronjom imao sam nekoliko izložbi s temama vezanim za crkvu. Imao sam &scaron;est sedam samostalnih izložbi &Scaron;ibeniku i jednu u Rijeci. U rujnu ću imati samostalnu izložbu u talijanskom gradu Bassano dell Grappa koja se zove &bdquo;Boje &Scaron;ibenika&ldquo;, Foto klub će imati skupnu izložbu o Krki. Spiza, gurmanluci i kužinavanje Kako se u sve to uklapa spiza, ljubav prema hrani i popularna emisija &bdquo;Gurmanske ćakule&ldquo; koju radi na TV &Scaron;ibeniku zajedno s Ivom Kronjom predstavljajući zanimljive lokalne ljude koji kužinavaju i prisjećaju se priča iz &scaron;ibenske ne tako daleke, ali pomalo zaboravljene pro&scaron;losti. -Odavno, jo&scaron; prije Domovinskog rata želio sam tako ne&scaron;to raditi. Ne&scaron;to &scaron;to će biti spoj predstavljanja jela iz povijesti kroz &scaron;to bi se provlačile i priče o važnim i zanimljivim ljudima i događajima. O tomu sam najprije razgovarao upravo sa Stankom Ferićem, tada novinarom &bdquo;Večernjeg lista&ldquo; danas urednikom ove novine. Imam u vezi s tim jednu istinitu zgodu iz 1996. godine koja je za obojicu mogla biti kobna. Ja sam tada kopao na lokalitetu u Piramatovcima, a otkrili smo da u obližnjem potoku žive slasni rakovi koje smo svakodnevno pripremali. Stanko je o tomu napisao priču u stilu &bdquo;blagovali smo isto &scaron;to su blagovali i &Scaron;ubići kada su vladali tim područjem. Kada je priča objavljena urednica je imala problema s policijom i inspekcijom jer je riječ o za&scaron;tićenoj vrsti koja se ne smije loviti, prisjeća se Krnčević. Nakon dužeg vremena ipak je rođena TV emisija, a do sada su on i Ivo Kronja napravili trideset pet redovnih i &scaron;est &bdquo;specijalki&ldquo;. Ističe kako mu je prvenstveni cilj sačuvati &scaron;ibenske običaje i priče jer ima pedeset pet godina, znam puno toga &scaron;to njegova i sva ostala &scaron;ibenska djeca i unuci ne znaju, a sve će biti izgubljeno ako ne bude zabilježeno. Uzgajivač ptica, a k tome i maslinar U hobije kojima se i dalje ozbiljno i predano bavi spada i uzgoj ptica. Jedan je od osnivača &scaron;ibenske udruge uzgajivača ptica &bdquo;Mihovil&ldquo;. -Dida mi je bio veterinar, teta je bila zaljubljena u životinje tako da je kuća uvijek bil puna be&scaron;tija, mačaka, pasa, ptica. Ja sam jo&scaron; od djetinjstva želio uzgajati ptice, a inspirirao me je rođak u Sinju, odakle mi je baba. Kad sam navr&scaron;io pedeset godina, očekujući krizu srednjih godina ja sam, da ne bih morao imati ljubavnicu, kupio sam i uredio jedan stari auto, legendarnog Mini Morisa, i krenuo u uzgoj ptica, kanarinaca, verduna, meksičke rujnice i drugih vrsta. Imam ih vi&scaron;e od 200. Uzgajali&scaron;te u kojem se ptice pare u jednoj je staroj kući u gradu, a vivarij mi je u polju u Dobrom docu kod Zatona. Hranim ih jednom, a kada se pare i dvaput dnevno. U udruzi ima nekoliko aktivnih uzgajivača i povremeno odlazimo na izložbe, a organizirali smo i izložbu u &Scaron;ibeniku za cijelu Dalmaciju, obja&scaron;njava Željko svoju privrženost pticama, a priča o njemu odmah teče dalje i nadovezuje se na djelatnost u kojoj je jednako uspje&scaron;an, a to je uzgoja maslina i preradi maslinovog ulja koje dobiva iz svog maslinika u Dobrom docu u kojem ima stotinu stabala. Do sada je njegovo obiteljsko gospodarstvo &bdquo;Krnčević&ldquo; devet puta uvr&scaron;teno među 100 najboljih proizvođača maslinovog ulja na Jadranu, a sada kreću u vrlo zahtjevan projekt ekolo&scaron;kog uzgoja maslina. -Otkako je Hrvatska u Europskoj uniji konkuriraju nam ne ba&scaron; kvalitetna, ali jeftina ulja iz Italije, &Scaron;panjolske i Portugala. Ljudi koji se ozbiljno bave maslinarstvom su mi savjetovali da se okrenem ekolo&scaron;kom uzgoju jer jedino tako moguće postići dobru cijenu ulja. Nije me trebalo puno nagovarati. uvjeren je Željko u ispravnost svoje odluke. Zmaj &scaron;ibenski Ljubav prema hrvatskoj povijesti i tradiciji odvela ga je i u članstvo Družbe &bdquo;Braća Hrvatskog Zmaja&ldquo;, a zatim i do osnivanja zmajskog stola u &Scaron;ibeniku. -Otkrio sam je don Krste Sto&scaron;ić, &scaron;ibenski kroničar, prije Drugog svjetskog rata bio Zmaj &scaron;ibenski i to me zaintrigirao. Kada su se poslije Domovinskog rata počela osnivati takva dru&scaron;tva u Hrvatskoj javio sam se centrali u Zagrebu sa željom da se uključim u tu družbu. Kazali su mi da je upravo u tijeku osnivanje Zmajskih stolova kao podružnica te družbe. Veliki me&scaron;tar tih stolova je bio na&scaron; &Scaron;ibenčanin Ante &Scaron;are i on se odu&scaron;evio mojom idejom pa smo osnovali Zmajski stol u &Scaron;ibeniku. U početku su sa mnom bili Milivoj Zenić, Drago Margu&scaron;, don Stipe Perkov, a &Scaron;are je dodao jo&scaron; i Milivoja Blaževića Bibu. Počasni član je postao prof. Ivo Livaković, a onda Vinko Nikolić. Kasnije su do&scaron;li Ivica Poljičak i Dragan Zlatović te dvije dame Marina Jurković i Sanja Slavica Mate&scaron;ić. Cilj nam je očuvanje kulturne ba&scaron;tine i ukazivanje na mjesta i događaje koji su važni za na&scaron;u povijest. Uskoro ćemo u Pakleni postaviti ploču u spomen na umrle od kuge u srednjovjekovnom &Scaron;ibenik. Oni su nam ostavili stari grad kakav danas imamo. Postavili smo jo&scaron; nekoliko spomen ploča i to poginulima u Domovinskom ratu, don Krsti Sto&scaron;iću, ploču na Dvainki u spomen na svećenike koje su ubili četnici u Drugom svjetskom ratu. Adrenalin Aktivnostima kojima se u lokalnoj zajednici bavi Željko Krnčević kao da nema kraja. Ovih dana je &bdquo;uskočio&ldquo; u novi hobi &ndash; vožnju kartinga i odmah s nekolicinom zaljubljenika u taj sport organizirao revijalnu utrku među nekoliko timova od kojih su mnogi tek sjeli u taj automobilčić. -Ma i ta strast prema &bdquo;benzinu&ldquo; i brzina je valjda u genima. Dvojica braće mog djeda su jo&scaron; prije Drugog svjetskog rata bili vozači, a to je tada bilo kao da ste likar. Vozački ispit položio sam već sa sedamnaest godina i tad sam se sa svojom &bdquo;peglicom&ldquo;, poljskim fiatom 126, natjecao na lokalnim relijima. Suvozač mi je bio Zoran Lučić Luca. Nedavno sam oti&scaron;ao na stazu kod Bojana Cinottija kako bi fotografirao klince koji voze karting. Tamo je bio i Darko Rogulić jer mu sin trenira. Pala nam je na pamet ideja da osnujemo nekoliko timova i organiziramo karting utrku. Moram priznati da sam se odlično osjećao kad sam sjeo u carting. Iako se stalno vrti&scaron; u istom krugu, &scaron;to se vi&scaron;e vozi&scaron; to te vi&scaron;e tjera da povećava&scaron; brzinu, a adrenalin raste, otkriva Krnčević. Nakon svega postavlja se pitanje kako uz sve te hobije kojima se usporedno bavi uopće stigne obavljati svoj posao i baviti se strukom. -Imam sreću &scaron;to nemam striktno radno vrijeme od 7 do 15 sati. Kad nisam na terenu, u Muzeju uglavnom radim noću. Godi&scaron;nje napi&scaron;em &scaron;to stručnih i znanstvenih &scaron;to popularnih barem deset radova. Mislim da mi sve to uspijeva jer prvenstveno imam krasnu obitelj i krasnu suprugu, u Muzeju imam vrhunski ekipu. Isto vrijedi i za sve moje hobije. Jednostavno surađujem s vrhunskim ljudima s kojima se dobro slažem i među kojima uvijek ima onih koji izgaraju i na koje se može&scaron; osloniti. Moj je princip na poslu i u odnosu prema kolegama da moramo biti otvoreni jedna prema drugom i prema vani jer kod nas ima toliko lokaliteta da na njima mogu svi dobronamjerni raditi. Sve &scaron;to se pronađemo ostaje u &scaron;ibenskom muzeju, a manje je važno tko će od nas o tome napisati rad. Drago mi je i &scaron;to imamo izgrađenu međunarodnu suradnju. Ista je priča i s na&scaron;im stalnim postavom. Njega smo napravili zajednički. Svaki dan ga gledam i ne mogu ga se zasiti. Uvijek otkrijem ne&scaron;to novo zato &scaron;to smo napravili dobru priču, ističe Krnčević, a priču o sebi i svojim brojnim hobijima zaključuje: -Držim one već ofucane rečenice koja kaže &bdquo;ne pitaj &scaron;to tvoj grad može učiniti za tebe nego &scaron;to će&scaron; ti učiniti za njega&ldquo;. Kad bi svatko od nas samo jednom godi&scaron;nje napravio jednu dobru stvar za svoj grad, gdje bi nam bio kraj! Sretan sam &scaron;to u &Scaron;ibeniku ipak ima dosta takvih ljudi. Takav je Željko Krnčević, &scaron;piritus movens na entu, a priču o njemu apsolutno nije moguće zavr&scaron;iti točkom nego zarezom. Tekst je objavljen u 4. broju časopisa Volim &Scaron;ibenik

Prikupljaju se ponude za rekonstrukciju poslovne zgrade u kojoj će biti ABC centar

Učenici osnovnih škola iz Knina i Šibenika sudjelovali u natječaju 'Hrvatska kakvu želim'

Zahvaljujući projektu Županijske razvojne agencije građani će dobiti kvalitetnije zdravstvene usluge

Županijska razvojna agencija:Projekti energetske obnove za škole u Šibensko- kninskoj županiji

Prošao projekt Jadranskog poslovnog centara u Šibeniku "težak" 20 milijuna kuna

Zahvaljujući Razvojnoj agenciji općine i gradovi prijavili projekte vrijedne 18,5 milijuna kuna

Otvoren poziv za apliciranje na fondove koji nude 60,6 milijuna eura za progame zapošljavanja mladih

Dani otvorenih vrata:Šibensko - kninska županije već više od 10 godina uspješno provodi EU projekte

Sljedećeg tjedna besplatni posjeti atrakcijama poput tvrđave Barone i kanjona Čikole

Razvojna agencija organizira za lokalnu samoupravu edukaciju o EU fondovima

Časopis - Volim Šibenik

Video

ZEMLJA DIDE MOG: Vjeran Paić o strasti prema maslinama, tradiciji i zlatnim medaljama za maslinovo ulje

Sponzorirani članci

Jesenski odmor u srcu prirode – boravak u hostelu Titius i cijelom Nacionalnom parku „Krka“ po nižim cijenama

Trokut pokreće Trokut akademiju - PODUZETNIČKI RAST, novi edukativni program za poduzetnike

Rujan u NP „Krka“: edukativne radionice i programi za djecu i mlade

Više od 26 000 Hrvata već koristi ovu četkicu – pogledajte zašto

NP „Krka“ – mjesto za ljubitelje prirode i njihove četveronožne prijatelje

Najčitanije

PREVARIO UMIROVLJENIKA : 39 - godišnjak mu uzeo novac za popravak osobnog automobila i nestao

Planetarno poznati pijanist nastupa 20. lipnja u jedinstvenom ambijentu pulskog Malog rimskog kazališta u sklopu hvaljenje svjetske turneje Segmenti

Ne propustite dvodnevni uskršnji program u šibenskom Tunelu koji započinje večeras

SPOMENAR / Opljačkana je šibenska mrtvačnica. Razbojnici su odnijeli sav namještaj, nabožne umjetničke slike i medicinsku opremu.

Još jedan veliki uspjeh šibenske glazbene škole: Troje učenika osvojilo prva mjesta na 64. hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa

Kolumne

Sridom u sridu

Grintanja šibenske neviste