Datum objave: 19. Srpanj 2019

Šibenčanin Gojko Nikolić:U Hrvatskoj imamo 14 robota na 10 000 stanovnika,a EU prosjek je 85

Diana Ferić
Diana Ferić

Porazne su činjenice o zastupljenosti robota i robotike u Hrvatskoj, na 10 000 stanovnika 14,3 robota što je u usporedbi s drugim zemljama Europske unije "bijedno", upozorava Šibenčanin i doajen robotike u Hrvatskoj prof.dr.sc Gojko Nikolić u intervju Smart Info Trendu koji prenosi internetski časopis Volim Šibenik. Evo nekih naglasaka:

 

- Robot je automatizirani uređaj sa specifičnim karakteristikama, bar ga tako doživljavamo sada. Iako je uvriježeno mišljenje da ima jednu ili dvije ruke i obavlja određene zadatke, on je po svemu automatizirani uređaj koji može raditi samostalno ili u sklopu automatizirane linije. Dio automatizacije je i primjena umjetne inteligencije - ne samo u robotima već u svim sustavima gdje upravlja nekim procesima ili uslugama. Kroz povijest su se mijenjali kriteriji pri ocjenjivanju razvijenosti industrije neke zemlje ili regije. Na početku to je bila potrošnja pare, poslije električne struje, a u drugoj polovici prošlog stoljeća potrošnja stlačenog zraka. Danas je to broj robota na deset tisuća zaposlenika. Zato je pitanje koliko kod nas ima robota. Prošle je godine jedan diplomand na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu proveo istraživanje i anketom došao do podatka da u Hrvatskoj radi 326 robota. Možda neke tvrtke nisu bile uključene u anketu, a neke možda nisu ni odgovorile, no da je podatak o broju robota u našem gospodarstvu bio i znatno veći to bi bilo porazno. Ispada da u Hrvatskoj na deset tisuća zaposlenih dolazi 14,3 robota. Neki misle da ih ima više, oko 19. No, to je porazna usporedba sa zemljama oko nas i onima u Europskoj uniji. Na deset tisuća zaposlenih u Sloveniji radi 80 robota, u EU je prosjek 85. Pogledamo li situaciju u svijetu Kina ih ima 36, Japan 314, a Južna Koreja ima 476 robota na deset tisuća zaposlenih. Dakle, moramo se zamisliti o našoj gospodarskoj situaciji. Stručnjaci procjenjuju kako bi Hrvatska s obzirom na veličinu i tip industrije, za uspješan gospodarski rast trebala imati oko 2000 robota. Sadašnjim tempom razvoja to ćemo dostići tek nakon 2050., a gdje će tada već biti ostali s kojima se želimo uspoređivati?


Možda je to i dobro. Stalno se govori da će roboti ljudima preoteti radna mjesta.
To je istina, ali samo u početku. Nakon nekog vremena zbog robota će se otvarati niz novih radnih mjesta. U prosjeku, na jednog robota otvori se tri do pet novih radnih mjesta, ali za njih su potrebna nova znanja. Pri usporedbi, zemlje s najviše robota na deset tisuća zaposlenih imaju najmanju stopu nezaposlenosti. Želimo li slijediti sve brže suvremene razvojne trendove za potrebna nova znanja nužna je stalna dopuna obrazovnih programa suvremenim sadržajima, stvaranje novih zanimanja. Na tome treba raditi već sada.

 

Hoće li razvoj umjetne inteligencije pridodan robotima dobiti neko novo značenje?
Nesumnjivo. Takvi budući sofisticirani roboti koji će u mnogo čemu biti bolji od ljudi i zamijeniti ih na mnogim radnim mjestima bit će ponajprije sigurno veliki šok za ljudsku vrstu koja se u početku neće moći dovoljno brzo prilagoditi svemu onome što će ti roboti moći raditi.


Vidite li u tomu neki rizik za čovječanstvo?
To sigurno nosi rizike. Neki smatraju da će visok stupanj umjetne inteligencije značiti kraj ljudskog roda dok drugi smatraju da umjetna inteligencija nikad neće dosegnuti razinu ljudskog mozga. Još ne znamo kako se stvara mišljenje ni svijest ni osjećaji ni intuicija i ostale umne sposobnosti. Dakle, ostaje jedno golemo područje koje se ne da pokriti informatikom koja bi na neki način oponašala ljudski mozak.

 

Ipak, ne čini li Vam se da smo tomu sve bliže?
Kako sam optimist rekao bih - da. Jer, ako se čak i dosegne razina mogućnosti ljudskog mozga, možda će se tada naći prostora za suživot, postat ćemo razumniji nego što smo sada. Možda će tada život biti kvalitetniji negoli sada. Čovjek je izrazito prilagodljiv, svemu se prilagodi nakon nekog vremena.
Danas se naveliko radi na robotima koji mogu suvislo komunicirati. Time se posebno bave Japanci zbog porasta starosne populacije i potrebe da netko bude s njima u kući, da imaju s kim razgovarati, da im netko pomogne u svakodnevnim poslovima. Predviđa se da ćemo se rado družiti s robotom koji sliči čovjeku i s nama suvislo razgovara, ne svađa se i želi pomoći. Bit će puno prihvatljiviji za druženje negoli ljudi sa svim svojim manama i promjenjivim raspoloženjem.

Više pročitajte na:https://issuu.com/volimsibenik/docs/volim__ibenik_no33
 

Iz kategorije: Volim Šibenik