Prije 70. godina Šibenik je utemeljio svoje brodarsko poduzeće koje će ga na karti svijeta upisati kao jednu od moćnih pomorskih sila i važnih luka. Bilo je to poduzeće „Slobodna plovidba” koje je 1956. godine osnovano pod imenom „Obalna plovidba” ali se tako brzo i uspješno razvijalo da je postalo jedan od najvećih motora razvoja i gospodarskog uspona Šibenika i jedno od najvažnijih prekooceanskih brodara u bivšoj državi.
Poduzeće je službeno osnovano potkraj 1956. godine pod prvotnim imenom Obalna plovidba, s ciljem povezivanja otoka i obalnih mjesta šibenskog okružja. Već početkom šezdesetih godina tvrtka mijenja ime u Slobodna plovidba i preorijentira se s obalne na međunarodnu i prekooceansku plovidbu, što pokreće zlatno doba šibenskog pomorstva.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina tvrtka doživljava nevjerojatan procvat i gradi impresivnu flotu modernih brodova za rasuti teret, poznatih po imenima šibenskih otoka i mjesta kao što su Krapanj, Murter, Zlarin, Prvić i Kornati. Šibenski brodovi plovili su svim svjetskim morima, a poduzeće je u trenucima svog vrhunca zapošljavalo više od tisuću pomoraca, radnika u administraciji i pratećim službama, čime je hranilo stotine šibenskih obitelji. Zarada od Slobodne plovidbe izravno je financirala izgradnju stambenih četvrti u Šibeniku, sportske klubove, kulturne manifestacije i cjelokupni društveni standard grada.
Uvođenjem novih standarda i brodova za prijevoz teških tereta, takozvanih "heavy liftera" poput brodova Šibenik i Krka, tvrtka se pozicionirala na sam svjetski vrh u toj specifičnoj pomorskoj niši. Ti su brodovi imali goleme vlastite dizalice i bili su sposobni prevoziti kompletne tvornice, lokomotive i druge masivne terete na sve kontinente. Slobodna plovidba tada je uživala ogroman ugled na globalnom pomorskom tržištu zbog iznimno stručnog domaćeg kadra i zapovjednika.
Raspadom zajedničke države, ratnim zbivanjima u Hrvatskoj i dramatičnim promjenama na svjetskom pomorskom tržištu početkom devedesetih godina, tvrtka ulazi u duboku krizu. Proces privatizacije, gubitak tradicionalnih tržišta, visoki dugovi i nemogućnost praćenja modernih tehnoloških trendova rezultirali su brzim propadanjem ovog nekadašnjeg giganta. Imovina se postupno rasprodavala, brodovi su odlazili u rezališta ili pod tuđe zastave, a Slobodna plovidba je nakon dugotrajne agonije i stečajnog postupka konačno ugašena, ostavivši iza sebe bogatu povijest i sjećanje na Šibenik kao moćnu pomorsku silu.
