Sidebar Menu

Datum objave: 08. Studeni 2016

Turizam nekad i sada:ANKETA iz 1936.o tomu što treba učiniti za unapređenje šibenskog turizma?

Diana Ferić
Diana Ferić

Pitanje kako unaprijediti šibenski turizam mučilo je Šibenčane i 1936. godine jednako kao i danas. Neka su razmišljanja aktualna i u naše vrijeme, a neki stavovi danas svuče potpuno nebulozno.

Društvo za unapređenje turizma Šibenika provelo je 1936. godine u suradnji s tadašnjim visokotiražnim regionalnim novinama „Novo doba“ i „Jadranska pošta“ anketu među žiteljima svih dalmatinskih gradova o tome što oni misle da bi trebalo učiniti na unapređenju turizma i za poboljšanje turističkih prilika u Dalmatinskoj Hrvatskoj. Najbolji odaziv na anketu bio je u Splitu, Makarskoj i Šibeniku gdje su članovi šibenskog Društva za unapređenje turizma dobivene odgovore i mišljenja pedantno sistematizirali. Tako je nastao jedinstven dokument koji danas spada u dragocjena svjedočanstva o razvoju šibenskog turizma.
Iz današnje perspektive razmišljanja Šibenčana o turizmu su istovremeno neobična i začuđujuće prepoznatljiva jer su neki problemi i zamisli aktualni i danas kao što su bili i prije 80 godina. Iznenađuje i visoka svijest o nužnosti zaštite okoliša te vrijednosti prirodne i povijesne baštine koju Šibenik ima. Pozornost privlače i problemi na koje se Šibenčani ukazivali 1936. godine, a nikada nisu riješeni, štoviše postali su još teži:

 

 

 

MJERE ZA UNAPREĐENJE TURIZMA U ŠIBENIKU PREMA ANKETI DRUŠTVA ZA UNAPREĐENJE TURIZMA PROVEDENOJ U LIPNJU 1936. GODINE

1. MORALNI ZAKONI ZA KUPALIŠTA
Šibenik mora uvesti moralne zakone o ponašanju na kupalištima jer ne smije biti dozvoljeno ono što kulturni narodi osuđuju i zabranjuju. Turisti će rado i u većem broju doći u Šibenik kada znaju da u Šibeniku ne žive divljaci nego kulturni Europejci.

2.HOTELI U SKLADU S KAMENOM, KRŠEM I SKROMNOŠĆU
Hoteli i odmarališta ne smiju u Šibeniku biti raskošni nego usklađeni s našim kamenom, kršem i skromnošću. Šibeniku ne treba luksuz i lažni bjelosvjetski klasicizam jer ima svoju uznositu jednostavnost u svojoj arhitekturi i mentalitetu.

3.ISKORIJENITI SVAKU BUKU
Mora se iskorijeniti svaku buku i kojekakve muzičke atrakcije jer u Šibenik turisti dolaze na odmor i okrepu, da bi uživali u miru, prirodi i njegovim starinama. Ljeti ne smije biti bučnih radova, a Šibenčani se moraju suzdržati od vike i galame posebno one noćne kojoj su skloni.

4.POŠTIVANJE ČISTOĆE I PRIRODE
Kupališta treba urediti tamo gdje ima šume, a ako šume nema treba ih saditi jer je najveća prednost za turizam da se ima i morski i šumski zrak. Zato za šume ne treba žaliti troška.
Moraju se uvesti stroge mjere poštivanja čistoće i stroge kazne za one koji onečišćuju ulice, perivoje, obalu, more, šume, kupališta, staze i putove. Mora se iskorijeniti smrad iz Šibenika, očistiti ulice i odvoziti smeće rano ujutro prije negoli se turisti probude.

8.POBOLJŠANJE REKLAME
Poboljšati reklamu. Nije dostatno reklamirati smo prirodu. Šibenik treba istaknuti svoje historijske zanimljivosti, baštinu i posebice svoje znamenite ličnosti. Šibeniku u reklami ne trebaju hvalospjevi i preuveličavanja. Dovoljno je o njemu govoriti o onakvom kakav je u naravi. Bog nam je dao da imamo najljepši grad na svijetu. Podijelimo ga s drugima i učinimo da turizam donese blagodat našem narodu jer samo turizam dovozi suho zlato u Šibenik

10.POŠTOVANJE, LJUBAZNOST I ŠKOLOVANJE ZA TURIZAM
Šibenčani prema turistima trebaju iskazati poštovanje, a u ophođenju s njima trebaju biti ponosni i uglađeni, nipošto snishodljivi. Da bi turizam bio primjeren Šibenik mora školovati i osposobljavati svoje ljude za turizam i primanje turista. Turisti nam se neće vratiti ako ih ne znamo primiti i ugostiti. Tu je naročito važno da imamo ljubazne ljude koji govore njihovim jezikom.

11.ŠIBENČANI MORAJU VOLJETI ŠIBENIK
Šibenčani koji su u turizmu uvijek na prvom mjestu moraju imati interes Šibenika, a ne svoj vlastiti. Šibenčani moraju voljeti Šibenik i ne smiju ga pred turistima omalovažavati i hvaliti druga mjesta. One koji pošalju putnika izvan Šibenika treba radikalno progoniti.
Turizam je podesan da bude vječnim izvorom življenja našeg naroda ako postignemo sklad onoga što nam je Bog dao, što su nam preci namrli s uljuđenošću i moralom.

 


 

Pojavila se tada i dvojba jesu li „kupališni nemoral“ i hipermoderni kupaći kostimi primjereni moralnoj suštini starodrevnog Šibenika? Kupačice moraju pri izboru odjeće za kupanje imati na umu svoju veliku dužnost prema domovini kako bi se na kupalištima njima narod mogao krijepiti i jačati, a ne duhovno i tjelesno kvariti, tvrdilo se tada.

Tijekom 1936. godine u jeku ankete Društva za unapređenje turizma razvila su Šibeniku široka i oštra rasprava o moralnim aspektima turizma. Zapis o tomu nisu u cijelosti sačuvani, ali i ovo što je došlo do nas je jako zanimljivo:
Kupališni život Šibenika ima odlučan upliv na moralni život naše omladine. Moral na našim kupalištima nije onakav kakav bi trebao biti. Pokušaji da se moralnim kupališnim pretjeranostima stane na kraj do sada su bili samo pojedinačni i nisu imali uspjeha. Nemoral je na kupalištima preuzeo toliko maha da ga se mora popravljati organiziranom akcijom i to odozgo. Krivo je mišljenje da nemoral na kupalištu privlači strance. Naprotiv oni vole pristojna kupališta. Istina je, doduše, da postoje moralne kupališne ekscentričnosti od kojih naš turizam ima koristi, ali treba vidjeti koje su to ekscentričnosti i koliko su one primjerene moralnoj suštini starodrevnog Šibenika.

„Hipermoderne kostime dobro odgojen čovjek ne može ni gledati“

Općinska uprava Šibenika trebala bi, uostalom, ispitati i tko su Šibenčani i Šibenčanke koji na naša kupališta donose hipermoderne nemoralne kostime za kupanje koji su tako neestetski da ih dobro odgojen čovjek ne može ni gledati. Oni koji te hipermoderne kostime donose na kupalište ugledajući se na strance trebali bi se raspitati što ti hipermoderno kostimirani stranci rade, čime se bave i kakve su moralne naravi pa ih tek onda slijediti u tom nemoralu. Općinska uprava ne smije pri tome dozvoliti nikakve iznimke jer te iznimke diskvalificiraju ćudoređe naših kupališta i ozloglašuju našu domovinu. Od hipermoderne kupaće oprave naš šibenski narod ima smo velike štete.

 

 

 

Kako se odmarati i uživati uz pogled na nemoralno odjevene žene?

Pitanje kupališnog morala osobiti je važno za žene. Kupalište mora biti ugodno i zabavno, a kako će biti kada po njemu hode nemoralno odjevene žene lišene svakog srama i ćudoređa. Kako se uopće može odmarati i uživati na kupalištu uz pogled na nemoralno odjevene žene i to ne samo strankinje nego i Šibenčanke? Pitanje je kako one uopće dođu kući i kako na njih gledaju njihovi roditelji, napose braća. Kupalište mora biti moralno, a kupači, ponajviše kupačice, moraju pri izboru odjeće za kupanje imati na umu svoju veliku dužnost prema svom narodu i domovini. Zato s kupališta treba odstraniti sve neumjerenosti i neumjesnosti kako bi se na njima narod mogao krijepiti i jačati, a ne duhovno i tjelesno kvariti, stoji u Izvješću iz 1936. godine
 

Iz kategorije: Volim Šibenik

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam