Pogled na demografska kretanja od 2011. do 2026. godine otkriva tektonski poremećaj u broju i strukturi stanovnika Šibensko-kninske županije. Cjelokupno županijsko područje u ovom je razdoblju pretrpjelo gubitak od preko 14 tisuća stalnih stanovnika, klizeći s nekadašnjih 109 375 na današnju procjenu od oko 95 000 stanovnika prema analizama županijskih socijalnih planova.
Središte županije, Šibenik, 2011. je godine imao 46 332 stanovnika, dok trenutačne demografske procjene za 2026. godinu smještaju gradsku populaciju na oko 40 850 stanovnika. Šibenik je u ovom razdoblju izgubio gotovo 12 posto svog stanovništva, što se ponajviše pripisuje negativnom prirodnom prirastu i dugogodišnjem odlijevanju mladih prema većim sveučilišnim centrima.
Najekstremniji primjer depopulacije u županiji je Knin koji je od 2011. do 2026. godine izgubio trećinu stanovništva – s 15 407 stanovnika 2011. godine do 2026. godine pao je na samo 10 100 stanovnika. Knin u jednu od najbrže praznećih urbanih sredina u državi.
Sličan povijesni pad ima i Drniš, koji je sa 7 498 stanovnika iz 2011. godine pao na procijenjenih 5 740 stanovnika te je u dramatičnom minusu od 23 posto. I Skradin ima silazni trend, s 3 825 žitelja iz 2011. godine sada je prema službenim procjenama na otprilike 3 200 stanovnika. Tek je malo bolja situacija u Vodicama iako i one gube stanovništvo. Vodice su 2011. godine imale 8 875 stanovnika, dok se današnja procjena kreće oko 8 600 stanovnika. Vodice su u petnaest godina zabilježile pad od samo oko 3 posto, što je Pirova pobjeda u odnosu na županiju i ostale njene gradove.
Zanimljiv je i znakovit podatak da je ukupni broj stanovnika koje su u proteklih 15 godina izgubili gradovi u Šibensko-kninskoj županiji veći od broja stanovnika koje je izgubila sama županija. Razlog toj matematičkoj nelogičnosti su migracije stanovništva iz gradova i postojeće doseljavanje stanovništva u druga područja Šibensko-kninske županije.
