Čak šest valjanih ponuda pristiglo je na natječaj za projektno tehničku dokumentaciju za moguću izgradnju energane na gorivo iz otpada na Bikarcu i sada slijedi njihova evaluacija koja će potrajati sigurno do kraja ove godine.
“Predstoji evaluacija svih valjanih ponuda i tek nakon toga znat ćemo koja će tvrtka biti odabrana. U ovoj fazi ne mogu o detaljima”, ističe Robert Podrug, direktor tvrtke Bikarac Šibenik. Nakon odabira najboljeg ponuđača uslijedit će izrada studija izvodljivost i utjecaja na okoliš koje bi trebale pokazati je li opravdana gradnja energane u Šibeniku, na Bikarcu, u kojem obimu i s kakvom tehnologijom te kakav će biti njezin utjecaj na okoliš.
Ako se pokaže opravdanom Šibenik je na dobrom putu da prvi u Hrvatskoj dobije energanu i uspostavi cjelovit sustav gospodarenja otpadom s čim se slaže većina stručnjaka. No ima i onih koji ne misle da je energane, kakvih je više od 500 u Europi, dobro rješenje, pogotovo ne za Šibenik a priklanjaju im se oporbeni vijećnici u Gradskom vijeću Grada Šibenika. Pokazalo se da izgradnja postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda doprinosi uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i to kroz smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenje emisija stakleničkih plinova s odlagališta te iskorištavanje otpada u energetske svrhe, kao što nalažu i direktive Europske unije.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je gotovo tri milijuna eura za u izradu projektno-tehničke dokumentacije za potrebe gradnje postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i prosušenog mulja s uređaja za obradu otpadnih voda u obuhvatu Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, koji je najsuvremeniji centar za gospodarenje otpadom za cijelu Šibensko-kninsku županiju.
Pri potpisivanju ugovora s Gradom Šibenikom, u travnju ove godine direktor Fonda Luka Balen kazao je da Bikarac radi u skladu s najvišim standardima, a ‘financiranje projektno tehničke dokumentacije je završno poglavlje uspostave modernog sustava gospodarenja otpadom u Šibeniku, ali i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji’.
U centrima za gospodarenje otpadom, kojih je u Hrvatskoj za sad samo tri, gotovo 50 posto troška čini gorivo iz otpada. Također, treba zbrinuti i prosušeni mulj koji ostaje nakon pročišćavanja otpadnih voda, odnosno aglomeracija.
