Sidebar Menu

Datum objave: 09. Siječanj 2020

NAŠA ZRMANJA / Zašto bi zbog zagađivanja Zrmanje morali biti zabrinut Šibenik i Šibensko - kninska županija?

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Zagađenje rijeke Zrmanje mazutom nataloženim u podzemlju nekadašnje tvornice "Jadral" kod Obrovca, nije izazvalo veću zabrinutost u Šibeniku i Šibensko - kninskoj županiji kao ni značajnije reakcije tamošnjih ekoloških udruga i aktivista. Štoviše ekološka katastrofa na Zrmanji nije u šibenskoj javnosti doživljena i kao šibenski problem. Zrmanja je zagađena nizvodno od Obrovca, dakle daleko do Šibenika. Međutim to nije opravdanje za šutnju i nezainteresiranost Šibenika i Šibensko - kninske županije. Zrmanja, naime, teče i kroz Šibensko - kninsku županiju. Točnije rečeno Zadarska i Šibensko - kninska županija dijele tu jedinstvenu rijeku koja se ljepotom i očuvanošću ubraja među najljepše rijeke svijeta. Osim toga problem tvornice glinice "Jadral" kod Obrovca tiče se i Šibenika iako Šibenik ne snosi odgovornost za uzroke i posljedice najveće promašene investicije u bivšoj državi iako su šibenski TLM i "Jaderal" bili povezani pupčanom vrpcom. Šibenska Tvornica lakih metala trebala je proizvoditi aluminij od glinice proizvedene u "Jadralu".

Odluku o izgradnji tvornice glinice iznad desne obale Zrmanje nasuprot Obrovcu donijelo Izvršno vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 1968. godine. Gradnja tvornice trajala je devet godina. U pogon je puštena 1979. godine iako još nije bila dovršena pa i unatoč tomu što se i prije nego što je počela njena gradnja znalo da neće biti rentabilna, ali su političke odluke ušutkale argumente struke. Tvornica je otvorena uz puno pompe i golemi publicitet. Počela je proizvoditi glinicu iako puno toga nije bilo riješeno, a na zbrinjavanju opasnog otpada još se nije ni počelo raditi. Bilo je i niz drugih problema, pa i sa sirovinom koja nije odgovarala specifikacijama... Uglavnom "Jadral" je radio samo četiri godine. Zatvoren je 1981. godine i od tada je ležao kao golemi spomenik nad grobnicom megalomanije, neznanja i političkog nasilja nad ekonomijom. Dio opreme nakon osamostaljenja Hrvatske navodno je prodan kini, a bilo je i nekoliko pokušaja pokretanja drugih proizvodnji u njegovim napuštenim halama.

Svi dugovi, nemar, nebriga i stavljanje političkih interesa ispred struke i razuma, počeli su ozbiljnije dolaziti na naplatu 2002. godine kada je mazut iz podzemlja "Jadrala" prvi puta ozbiljno zagadio Zrmanju. No, tada to nije izazvalo veću uzbunu i mobilizaciju odgovornih da se Zrmanja zaštiti. Ni kasnije nije bilo ništa bolje. Zrmanja je stradavala 2003. godine pa 2008. godine pa opet 2010. godine... Ni nakon dramatičnog zagađenja Zrmanje mazutom 2014. godine nije bilo bilo konkretnijih intervencija.

Tek 23. prosinca prošle 2019. godine, kada su obilne kiše iz podzemlja "Jadrala" izbacile u Zrmanju tako puno mazuta da se smrdljiva naftna mrlja protegnula sve do Novigradskog mora, došlo je do burnijih reakcija i buđenja svijesti o tome što se događa i - što nam znači naša Zrmanja.

Eko udruge i građanske inicijative pokrenule su potpisivanje peticije za spas Zrmanje, rijeke koja je neposredno i trajno ugrožena zagađenjima iz bazena lužine i zapuštenih spremnika mazuta iz bivše Tvornice glinice "Jadral". Upozoreno je da nikada nisu poduzete nikakve mjere zaštite kojima bi se spriječilo zagađenje Zrmanje i Novigradskog mora mazutom, ali i drugim opasnim tvarima na čije postojanje lokalno stanovništvo i ekološke udruge već odavno upozoravaju te tvrde da sanacija "Jadrala" nakon gašenja proizvodnje nije napravljena stručno i kvalitetno.

Peticija za spas Zrmanje koju su pokrenule udruge »Bioeduca«, »Zrmanja Eko« i građanska inicijativa »Zaštitimo Zrmanju, Velebit i Novigradsko more«, trebala bi, kako se navodi u priopćenju, široj javnosti ukazali na obim i važnost problema te potaknuli nadležna tijela i institucije da hitno pokrenu radnje kojima će se utvrditi propusti u sanaciji tvornice glinice te trenutačni rizici i poduzeti adekvatna rješenja kojima će se rijeka Zrmanja trajno zaštititi od daljnjeg zagađenja.

A što štitimo i čuvamo kada štitimo i čuvamo našu Zrmanju? Samo njen spektakularni kanjon od Obrovca od Novigradskog mora? Od izravnog zagađenja iz ostataka "Jadrala" da, ali ovdje bi trebala biti riječ o zaštiti i očuvanju Zrmanje od njenog izvora do ušća, što znači da bi zajednički, udruženim snagama (i interesima!) trebale prionuti Zadarska i Šibensko - kninska županija jer ih Zrmanja spaja i obogaćuje.

Zašto Zadar i Šibenik moraju zaštititi i čuvati Zrmanju? Umjesto riječi evo pregršti slika. Ako one ne govore dovoljno glasno da ih se svatko čuje, onda na Zrmanju treba - zaboraviti.

Video

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam