Sidebar Menu

Datum objave: 26. Veljača 2019

SPAŠAVANJE BAŠTINE - Šibenik mora sačuvati mlinsko kamenje za mljevenje buhača

Diana Ferić
Diana Ferić

Dalmatinski buhač, autohtona hrvatska biljka iz porodice glavočika koja izgledom podsjeća na ivančicu, ali mu je cvijet od kojeg se proizvodi insekticid piretrin nešto veći, zaboravljeni je povijesni temelj šibenskog gospodarstva.

Uz vino i sol upravo je buhač imao presudno važnu ulogu u nastanku Šibenika i njegovom stasanju.  Zahvaljujući buhaču izdigao se i otac suvremenog Šibenika, slavni šibenski načelnik Ante vitez Šupuk, a jedan od prvih industrijskih pogona u Šibeniku, Hrvatskoj i svijetu kojeg je pokretala Teslina izmjenična struja bio je upravo Šupukov mlin za mljevenje žitarica i buhača u Dragi, pored današnjeg autobusnog kolodvora. Dalmatinski buhač iz šibenskih mlinova izvozio se do Drugog svjetskog rata u mnoge europske i prekooceanske zemlje, a još postoje objekti velikog skladišta buhača obitelji Inchiostri na Vanjskom.

Danas se na buhač i njegovu ulogu u povijesti Šibenika na žalost zaboravilo, a gotovo i ne postoje gotovo nikakvi materijalni ostaci koji bi podsjećali na taj značajni šibenski proizvod. Zbog toga je izuzetno važno upozorenje dr. sc. Ljiljane Zmijanović da se sačuva mlinsko kamenje koje već godinama leži podno katedrale sv. Jakova, a koje se "ukazalo" nakon vandalske sječe mirisnih zimzelenih grmove Pittosporuma kako bi se stvorio prostor za postavljanje info panoa Interpretativnog centra projekta "Civitas sacra".

Dr Zmijanović, koja je radila na projektima revitalizacije mlinica na Skradinskom buku, obnovi tradicije proizvodnje buhača i njegove uloge u gospodarskoj povijesti Šibenika i Dalmacije, upozorila je da bi jedan od dva mlinska kamena podno katedrale mogao potjecati iz mlina za mljevenje buhača što do sada nije bilo prepoznato. Taj je mlinski kamen tanji od mlinskog kamenja iz mlinova za mljevenje žitarica i, po svemu sudeći, predstavlja dragocjeni povijesni artefakt.

-Kada sam to uočila, kazala nam je dr. Zmijanović, odmah sam otišla kod don Kreše Mateše u Biskupiju i objasnila mu da bi bilo dobro zaštiti i sačuvati to mlinsko kamenje jer je ostavljeno nezbrinuto, a postoji opasnost da se kod radova i ono ošteti. Znala sam da je mlinsko kamenje na toj lokaciji, samo je zbog raslinja bilo manje vidljivo i ono ga je na neki način čuvalo od moguće devastacije. Sada je, međutim, potpuno izloženo. To su vrijedna kulturna dobra tradicijske kulturne baštine, osobito rijeke Krke, uz koju su postojali mlinovi za mljevenje buhača. Po izgledu i značajkama jedan mlinski kamen koji leži podno katedrale mogao bi potjecati upravo iz mlina za mljevenje buhača. Za sada to nije moguće tvrditi sa 100 postotnom sigurnošću, ali naša je dužnost čuvati našu baštinu i uklopiti je u mozaik prošlosti našeg grada.

Brigu o čuvanju mlinskog kamenja koje leži uz katedralu za sada je preuzela šibenska biskupija što je dobra vijest jer ono ne bi smjelo biti uništeno čak ni ako se pokaže da ne potječe iz mlina za mljevenje buhača.


 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam