Sidebar Menu

Datum objave: 06. Rujan 2018

Teološka rasprava na FALIŠ-u: Episkop Porfirije i fra Ante Vučković o suočavanju s prošlošću i vjeri kao ideologiji

Diana Ferić
Diana Ferić

Mitropolit zagrebačko ljubljanski Porfirije Perić i prof. filozofije i teologije fra Ante Vučković odgovarali su večeras na okruglom stolu Festivala alternative i ljevice u Šibeniku uz moderiranje Zorana Grozdanova na pitanja vezana za temu koju su organizatori nazvali "Bog na razmeđi vjere i ideologije", a na temelju teza iz knjige poznatog njemačkog teologa Jürgen Moltmanan „Razapeti bog“ koji je gost ovogodišnjeg FALIŠ -a. I dok im se stavovi o tomu zašto i kako religije postaju pogonska goriva nacionalizmima i ideologijama odnosno kako i zašto vjera prerasta u ideologiju imali slična obrazloženja i stavove na pitanje o suočenju s prošlošću o čemu u svojoj knjizi također govori Moltmann dali su dijametralno suprotne odgovore.

 

„Ako izuzmemo one koji manipuliraju činjenica je da Srbi i Hrvati na iste događaje gledaju različito. Mi možemo ići putem ustanova pravde, ali apeliram na crkvene elite da ne prave od vjere ideologiju nego da se povedu izvornim evangelizmom i da se neovisno o tome tko je kriv postavimo kao braća jer svi smo se jedan od drugoga ogriješili i jedini put je pokajanje i praštanje. To mora biti djelo vjere koja dela. Ljudska pravda hoće krivca, ali to nije po evanđeliju već to mora biti odricanje od sebe uz pretpostavku pokajanja i praštanja. Ako to prevedemo na jezik obitelji – što znači ženi da dokaže da je muž kriv ako ga izgubi“, objasnio je episkop Porfirije.

 

S druge strane fra Ante Vučković je istaknuo kako pomirenja nema bez istine i pravde. „Moramo imati na umu razliku između počinitelja i žrtve. Počinitelj mora priznati krivicu i nadoknaditi štetu, a žrtva je ta koja prašta“, istaknuo je.

 

Na pitanja o pretvaranju vjere u ideologiju odnosno kako se religije pretvaraju u ekstremne napasti složili su se da je problem u želji za moći i utjecajem, kada crkve postaju institucije koje u sebi imaju moć koju zlorabe te da je ključno kako se crkva i vjera donosi prema pretučenom i jadnom čovjeku koji je ogoljen od svega i kada se misli na razapetog Isusa koji je u isto vrijeme i buntovnik i pacifist. Postavljeno je i pitanje može li razapeti Isus biti inspiracija crkvama kao institucijama kada one počivaju na onomu što on niječe.

Episkop Porfirije je ustvrdio kako u životu kršćanina postoji ljubav prema Bogu i ljubav prema sebi te da vjera može ostati vjerom jedino ako sve druge ljubavi u čovjeku proizlaze iz ljubavi prema Bogu, prema Kristu na prvom mjestu i kada je ljubav prema sebi u drugom planu.
Izjava fra Ante Vučkovića kako se čovjek može vratiti sebi jedino ako se susreće s drugima i drukčijima bila je popraćena snažnim pljeskom.

 

Obojici nije strana mogućnost ujedinjenja katolika i parvoslavaca u budućnosti, ali došlo do toga ili ne, smatraju da je potreban stalni kontakt i približavanje tih dviju vjeroispovjesti.

 

Prije okruglog stola Jürgen Moltmann održao je predavanje pod nazivom „Kršćanstvo, čovječanstvo i novi nacionalizam“ u kojem je istaknuo kako je čovjek prije svega čovjek, a ne Nijemac, Hrvat, židov, kršćanin i da je važno da je čovjeku prvenstveno bitno zvati se čovjekom,a ne pripadnikom neke nacije ili crkve. Založio se za stvaranje, kako je to nazvao, svečovječanske organizacije na svijetu te smatra da jer kraj čovječanstva moguće izbjeći samo ako se „narod udruži u jedinstveni kolektiv, bez podjela“.
 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam