Datum objave: 27. Srpanj 2018

NA DANAŠNJI DAN – Šibenska rezolucija protiv ćirilo-latinice i ekavizacije hrvatskog jezika

Diana Ferić
Diana Ferić

Spajanje latinice i ćirilice u novu jugoslavensku abecedu i izbacivanje ijekavice iz hrvatskog jezika u cilju njegove ekavizacije, „odlučnom rezolucijom“ odbacili su Šibenčani koji su se na današnji dan 27. srpnja 1934. godine okupili pred zgradom šibenske općine kako bi natjerali općinske dužnosnike da se službeno usprotive najavljenoj jezičnoj reformi kojoj je cilj da „Srbi i Hrvati dobiju zajedničko pismo i jezik“.


Šibenska općinska vlast nije smatrala potrebnim reagirati na „jugoslavenizaciju hrvatskog jezika i stvaranje ćirilo-latinice“ zato što takav prijedlog još nije bio službeno prihvaćen. S druge strane građani Šibenika smatrali su da „treba puhati i na hladno jer se na ekavizaciju hrvatskog jezika i posrbljavanje Hrvata jugoslavenizacijom radi još od 1925. godine kada su upravo iz Dalmacije, a ne iz Beograda krenule nakaradne zamisli o spajanju ćirilice i latinice“.

Šibenski općinski dužnosnici (ali ni stranački prvaci) nisu podržali Šibenčane koji su stali u obranu „hrvatske latinice i hrvatskog jezika“, ali su budno pratili što se događa pa je jedan od nezadovoljnika prijavljen redarstvu zbog „komunističke provokacije da će Hrvatska ionako ubrzo biti svoja država“.

Spajanje ćirilice i latinice, pitanje koje je 1934. godine bilo vrlo aktualno, bio je projekt kojim se namjeravalo kroz pismo i jezik stvarati novu, jugoslavensku naciju. Sama zamisao spajanja dvaju pisama trebala je biti opravdana praktičnijim pismom kojeg će biti lakše pisati i čitati jer će iz njega biti izbačena „nespretna slova“ prije svega č,ž,š i ć te „dvostruko slovo“ i „nesretno slovođ.

Cilj je bio „stvoriti pismo koje će se moći pisati glatko bez podizanja pera radi pisanja roščića i crtica“. Iako su predlagači željeli izbaciti nespretne „roščiće“ ipak su u prijedlogu novog pisma ostavili slovo Ž  ž. Da bi takvo pismo „moglo uspješno da funkcioniše“ predlagalo se „odustajanje od hrvatske ijekavice zamjenom prikladne i tečnije ekavice“.

Šibenčani su na sve to dometnuli primjedbu da ih „jezična reforma takvog tipa potaknuta baš iz Beograda ne čudi previše jer ionako više Srba bolje zna pisati i čitati latinicu nego ćirilicu pa se spašavaju ovom papazjanijom od abecede“.
 

Iz kategorije: Vijesti