Datum objave: 26. Prosinac 2017

ARCHAEOLOGIA ADRIATICA: Posveta šibenskom arheologu i znanstveniku Zdenku Brusiću

Diana Ferić
Diana Ferić

Ugledni časopis „Archaeologica Adriatica“ Sveučilišta u Zadru, svoje 9. izdanje posvetio je jednom od najvećih šibenskih znanstvenika i intelektualaca, arheologu dr. Zdenku Brusiću (1938. – 2014.).

Posebnu pozornost privlači emotivni tekst „O mom prijatelju Zdenku Brusiću“ kojeg je napisao šibenski restaurator – konzervator Dalibor Martinović.

Iako je riječ o stručnom časopisu koji se bavi arheološkim temama povijesnim i arheološko-povijesnim pitanjima Jadran , a objavljuje znanstvene radove vezane uz arheologiju, etnologiju i povijest, metodologiju, muzeologiju i zaštitu spomenika kulture, vrijedno je potražiti ga zbog načina na koji je prikazan znanstveni rad i djelo Zdenka Brusića. Tu je, na čak 14 stranica A4 formata prvi puta dan i cjeloviti pregled Brusićeve bibliografije, kataloga, projekata i intervjua što s ostalim tekstovima predstavlja monumentalni spomenik tom Šibenčaninu koji po svojim djelima spada među najznačajnije hrvatske i svjetske arheologe.

Tekst Dalibora Martinovića „O mom prijatelju Zdenku Brudisću“ netipičan je za sadržaj znanstvenog časopisa kakav je „Archaeologica Adriatica“. Riječ je biografskoj, gotovo lirskoj priči punoj istančanih emocija koja na Zdenka Brusića baca dragocjeno svjetlo koje ga otkriva kao čovjeka zaljubljenog u svoj poziv, u more i dobru spizu, vrsnog kuhara, strastvenog bonkulovića.

Martinović o Brusiću piše ovako:
Mi koji smo ga dobro poznavali i bili mu bliski, bili smo apsolutno sigurni da je on negdje srknuo barem gutljaj vječne mladosti, vedrine i neutažive dječje znatiželje. 

Tko je bio Zdenko Brusić:
Dr. Zdenko Brusić Hrvatski arheolog i znanstvenik (Šibenik 1938. – Zadar 2104.), ostat će zapamćen kao jedan od pionira i otaca hrvatske hidroarheologije. Rođen je 1938. godine u Šibeniku u kojem je nakon osnovne škole pohađao gimnaziju, a maturirao je u Zadru. Studirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao kustos u Ninu od 1966. do 1969. godine, a zatim do 1982. godine u Muzeju grada Šibenika. Nakon toga, do 1987. godine bio je direktor Arheološkog muzeja u Zadru.
Za života je objavio veliki broj znanstvenih i stručnih radova, a vodio je niz važnih arheoloških istraživačkih projekata koji su donijeli važne pa i prijelomne spoznaje o prošlosti šibenskog područja, Dalmacije i Mediterana.
Zahvaljujući zanimanju za hidroarheologiju, sa šibenskih arheologom Zlatkom Gunjačom i konzervatorom - restauratorom Daliborom Martinovićem, 1967. godine sudjelovao je u prvim podvodnim arheološkim istraživanjima koja su ikada provedena u Hrvatskoj.
Njih su trojica otkrili su rimski brodolom kod rta Plavca na Zlarinu. Uslijedila su brojna istraživanja na Kornatima, kanjonu Krke, Prukljanskom jezeru, kanjonu rijeke Cetine, na području Primoštena i Rogoznice, a zatim diljem Jadrana, od Šipana i Mljeta do Savudrije.
Posljednje veće podmorsko istraživanje pod vodstvom šibenskog muzeja proveli su na nalazištu rimskog brodoloma kod otočića Gušteranskom nedaleko otoka Žirja. Početkom osamdesetih godina Martinović, Gunjača i Brusić bili su vodeći ronilačko - arheološki tim na Jadranu. Otkrića do kojih su došli imala su golemi značaj za hrvatsku nacionalnu ali i svjetsku arheologiju.
Zdenko Brusić je bio zaljubljenik u svoj poziv, entuzijast i neumorni radnik. Radio je doslovno do posljednjeg trena svog života. Jedan od zadnjih projekata na kojem je radio bilo je nastojanje da se zaštiti dalmatinska janjetina kao jedinstvena vrijednost i najstariji gastronomski brend ovog dijela svijeta.
 

Iz kategorije: Vijesti