Datum objave: 19. Studeni 2017

RIBE I LJUDI: Veliki projekt navodnjavanja zaustavile sitne ribe!?

Diana Ferić
Diana Ferić

Veliki projekt Šibensko - kninske županije da se navodnjavanjem potakne i razvije proizvodnja hrane u plodnom drniškom Petrovu polju pokrenut prije gotovo deset godina, zapeo je i najvjerojatnije neće biti ostvaren zbog – malih riba.


Projekt izgradnje akumulacijskog jezera zapremine od preko 10 milijuna prostornih metara vode (u kojem bi mogle živjeti puno veće ribe) zapeo je doslovno na malim ribama. Riječ je o turskom klenu (Telestes tursky) i dalmatinskoj gaovici (Phoxinellus dalmaticus) endemskim ribama koje obitavaju samo u rijekama Krki i Čikoli s tim da se turski se klen tijekom sušnog razdoblja povlači u podzemne vode i posebice u izvor Čikole.


Zbog te dvije ribe projekt izgradnje hidro akumulacije za navodnjavanje više od dvije i pol tisuće hektara zemljišta u Petrovu polju, najplodnijem kraškom polju u ovom dijelu Hrvatske, pao je već na razini Studije utjecaja na okoliš.
No nije to jedini problem. Planirana akumulacija morala je već u startu biti smanjena s planiranih 10 milijuna „kubika“ na 5 do 7 milijuna prostornih metara jer bi inače voda prekrila vrijedne arheološke lokalitete.


Šibensko – kninska županija, koja ima osigurana sredstva za početak ostvarivanja tog projekta, još ne odustaje i traži rješenja kako da se ipak ostvari plan povećanja proizvodnje hrane navodnjavanjem plodnog zemljišta.


Iako optimizam još postoji, pitanje je hoće li u dogledno vrijeme taj projekt uopće biti ostvaren. Naime, da bi izgradnja brane i jezera imala smisla moraju postojati korisnici tako stvorenih zaliha vode. Korisnici su, naravno, poljoprivredni proizvođači, a njih za sada nema, barem ne dovoljno, pa dolazi u pitanje opravdanost investicije.

Kada je riječ o sitnim ribama koje su zaustavile veliki projekt navodnjavanja nije utjeha, ali je zanimljivo da Šibensko – kninska županija nije jedina koja se suočava s problemom zaštite posebice gaovice malene riba iz porodice šaranki koja živi u rijekama, jezerima i podzemnim vodama isključivo Balkanskog poluotoka. Mnoge vrste gaovica su endemi naših krških voda. Najveća je hrvatska gaovica ili lički pijor (Phoxinellus croaticus) koja živi samo u rijeci Lici i njenim pritocima. Osim toga postoje još gatačka gaovica (Phoxinellus metohiensis), u vodama Gatačkoga, Lukavačkoga, Fatničkoga i Cerkničkoga polja u Hercegovini i rijeke Ljute u Dalmaciji, popovska gaovica (Phoxinellus ghetaldii), u vodama Hercegovine i Dalmacije te u potoku Suvaji na Krbavskom polju; trebinjska gaovica (Phoxinellus petrossii), u Hercegovini i Dalmaciji; prespanska gaovica (Phoxinellus epiroticus prespensis) u Prespanskom jezeru; imotska gaovica (Phoxinellus adspersus) u Dalmaciji, ohridska gaovica (Phoxinellus minutus), u Ohridskom jezeru te podbila (Phoxinellus alepidotus) koje ima samo u ponornicama jadranskoga slijeva.
 

Iz kategorije: Vijesti