Novac koje neka lokalna vlast troši za reprezentaciju oduvijek je bio pokazatelj njezine rastrošnosti odnosno štedljivosti i odgovornog odnosa prema novcu poreznih obveznika i građana općenito.
Sudeći po podacima Ministarstva financija, čini se da sve više gradonačelnika prihvaća trend štedljivijeg gospodarenja novcem građana kada je reprezentacija u pitanju, a taj novac – nadajmo se, koriste za građanima potrebnije i korisnije stvari. Tako je u prošloj godini još pet gradova smanjilo troškove reprezentacije na ispod pet kuna po stanovniku, a tek njih 8, za razliku od 20 iz prethodnih godina, se prezentiralo s više od 50 kuna po stanovniku, piše portal gradonačelnik.hr.
Šibenika nema među najštedljivijim gradovima. Najmanje novca za reprezentaciju troši gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, svega 2 kune po stanovniku. U top deset najštedljivijih gradova na reprezentaciji ušli su još Pazin, Mali Lošinj, Split, Zadar, Imotski i Kaštela. Kada se, pak, gledaju troškovi per capita, tu su Oroslavje, Imotski, Kaštela, Zlatar, Donji Miholjac, Slavonski Brod, Donja Stubica i Požega.
Od županija najštedljivija Splitsko-dalmatinska, apsolutni rekorder općina Milna na Braču s 0 za reprezentaciju!
Što se županija tiče, najmanje je prošle godine za reprezentaciju izdvojila Splitsko-dalmatinska – 0,81 kunu po stanovniku, potom Krapinsko-zagorska – 0,90, Osječko Baranjska – 1,11 kuna, Požeško-slavonska – 1,58 kuna, te Ličko-senjska – 1,69 kuna. Iz proračuna su, pak, najmanje za reprezentaciju izdvojile Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija – 0,08 posto, Splitsko-dalmatinska 0,09 posto, te Osječko-baranjska županija – 0,12 posto. Apsolutni rekorder je, pak, općina Milna na Braču. Štedljivi Bračani u 2016. godini pod stavkom reprezentacija bilježe – nula kuna.
Nakon niza analiza u kojima smo istražili koji su gradovi u prošloj godini najviše izdvajali za određene potrebe i usluge prema svojim građanima, došao je red i na stavku u kojoj tražimo najštedljivije. Riječ je, naravno, o reprezentaciji. Iako racionalnim i učinkovitim korištenjem troškovi reprezentacije gradovima itekako mogu donijeti koristi, samim građanima oni često ne znače ništa. Nažalost, zbog brojnih primjera malverzacija i lokalnih i nacionalnih političara koji su pod ovom stavkom često zadovoljavali vlastite, a ne potrebe i interese građana, u javnosti je i stvorena slika političara kao uhljeba i 'lokalnih šerifa'. U našoj velikoj mandatnoj analizi u kojoj smo uoči lokalnih izbora analizirali koliko su gradovi tijekom prošlog mandata (od 2013.-2015.godine) trošili na reprezentaciju, kao najštedljiviji se nametnuo Grad Sisak. U tri godine gradska uprava gradonačelnice Kristine Ikić Baniček za reprezentaciju je trošila prosječno 2,56 kune po stanovniku, odnosno 0,07 posto proračuna. Za ilustraciju, samo deset najštedljivijih gradova za reprezentaciju je u tom razdoblju izdvajalo manje od 5 kuna godišnje po stanovniku, a dvadesetak ih je ove troškove nabilo i preko 50, pa čak do 80 kuna po stanovniku godišnje, ističu na portalu gradonačelnik.hr.
Sudeći po podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., čini se da sve više gradonačelnika prihvaća trend štedljivijeg gospodarenja novcem građana kada je reprezentacija u pitanju, a taj novac – nadajmo se, koriste za građanima potrebnije i korisnije stvari. Pa je tako u prošloj godini, za razliku od gore navedenih deset gradova, njih 15 smanjilo troškove reprezentacije ispod pet kuna po stanovniku, a tek njih osam, za razliku od dvadeset iz prethodnih godina, se častilo i prezentiralo sa više od 50 kuna po stanovniku.
Ikić Baniček dodatno srezala reprezentaciju: Ne doprinosi kvaliteti života građana
Rekorderi u štedljivosti i dalje su pak Kristina Ikić Baniček i Grad Sisak. Dapače, gradonačelnica je dodatno srezala troškove reprezentacije, spustivši ih ispod 2 kune po stanovniku, a umjesto 0,07 posto proračuna iz prethodnog razdoblja, izdvajanje je svela na 0,04 posto. Stav Kristine Ikić Baniček o ovim troškovima vrlo je jasan – oni ne doprinose dobrobiti građana.
'Reprezentacija ne doprinosi unaprjeđenju standarda i kvalitete života građana Siska pa se za tu namjenu izdvajaju minimalna sredstva koja se troše na nužan protokol. Tako će biti i u proračunu za sljedeću godinu. To je novac građana i treba biti isključivo u funkciji poboljšanja kvalitete života. Siščani aktivno sudjeluju i u kreiranju proračuna tako da predlažu projekte koje smatraju važnima za njihovu gradsku četvrt ili mjesni odbor', kaže gradonačelnica i ističe kako u Gradu Sisku odgovorno upravljaju proračunskim novcem pa je tako ovogodišnji proračun veći od prošlogodišnjeg, a da se nisu povećavale ni cijene komunalnih usluga ni prirez, nego je on rezultat kvalitetnije naplate potraživanja i transparentnije javne nabave.
Osim po per capita kriteriju, Grad Sisak najmanje je za reprezentaciju potrošio i kada se gleda ukupno izdvajanje iz proračuna. Odnosno, ispred njega je samo Grad Zagreb, kojega zbog njegovih specifičnosti i ogromnog proračuna u hrvatskim okvirima, ne uzimamo u obzir u našim analizama. Nakon Siska, kao najštedljiviji se plasirao Grad Samobor koji je također smanjio izdatke za reprezentaciju u odnosu na prethodne tri godine te je u 2016. za te svrhe izdvojio 0,07 posto proračuna.
Beljak: Prvo što smo rezali je reprezentacija
'Kad smo preuzeli vođenje Grada Samobora, reprezentacija je bila prvi trošak koji smo smanjili. Ima to i negativnih konotacija, samoborskim ugostiteljima nisam baš najdraži jer malo trošim, ali trudimo se i to što se izdvaja za reprezentaciju ravnomjerno rasporediti prema svima. Treba uzeti u obzir da se iz reprezentacije pokriva cijeli niz troškova pa najmanji dio odlazi na ono što se obično podrazumijeva, a to su službeni ručkovi. No, ne štedi se samo na tome, već svugdje gdje se može, a sredstva se troše transparentno i odgovorno', poručuje gradonačelnik Krešo Beljak.
U samom vrhu najštedljivijih i dalje je Grad Pula, kod koje je također vidljivo smanjenje izdvajanja za reprezentaciju u odnosu na ranije godine. U 2016. za ovu su stavku izdvojili 0,08 posto proračuna. Gradonačelnik Boris Miletić kaže kako je status Pule kao jednog od pet najštedljivijih gradova u Hrvatskoj rezultat rada i racionalnog korištenja proračunskih sredstava, kao i brojnih mjera koje su u Gradu na vrijeme poduzeli kako bi osigurali stabilnost financija, a s druge strane omogućili i razvoj grada.
Miletić: Reprezentaciju smo sveli na najmanju moguću mjeru
'Podsjetit ću, u rad gradske uprave uvedeno je elektroničko poslovanje, objedinjena je javna nabava, uvedena je zajednička riznica, objedinjeni su upisi u dječje vrtiće i niz drugih alata koji su omogućili uštede koje se mjere u desecima milijuna kuna. Konkretno, troškove reprezentacije koje naprosto po zakonu moramo predvidjeti u proračunu sveli smo na najmanju moguću mjeru, a fokus našeg interesa stavljen je na one prihode koji su neophodni za daljnji razvoj grada. To nam omogućava da pažljivim ulaganjem i planiranjem svake proračunske kune u korist naših sugrađana osiguravamo rast i razvoj Pule, a s druge strane potičemo razvoj gospodarstva. Ponosan sam što danas imamo vidljive rezultate rada – relevantna istraživanja dokazuju da je Pula jedan od najboljih gradova za život i poslovanje, prvi smo grad u Hrvatskoj po broju i po izdvajanjima za privatne poduzetnike i među 100 smo najodrživijih destinacija svijeta', navodi Miletić.
