Sidebar Menu

Datum objave: 16. Listopad 2017

Policija privela šestero najbližih Todorićevih suradnika u Agrokoru,ne zna se gdje je on

Diana Ferić
Diana Ferić

Od rano jutros policija na terenu provodi izvide u slučaju Agrokor te je zakucala na vrata kuća cijele plejade vodećih osoba koncerna iz vremena dok je njime upravljao Ivica Todorić, Priveli su Ljerku Puljić, Ivana Crnjca i Pirušku Canjuga. Damir Kuštrak, Mislav Galić i Tomislav Lučić. Ivica Todorić i dalje je na nepoznatoj lokaciji Policija je bila i u Kulmerovim dvorima, ali nekadašnjeg velikog šefa Agrokora Ivicu Todorića nisu našli kod kuće pa je, kako piše tportal, pitanje svih pitanja gdje se nalazi Todorić.

 

Odvjetnica Ivice Todorića, Jadranka Sloković, izjavila je da se protiv njezinog klijenta vodi politički obračun te da on nije u bijegu iako nije niti u Hrvatskoj.

 On s ejutros oglasio na svom blogu komentirajući akciju policije:

"Ipak neočekivano, jer u Agrokoru institucije pravne države sigurno neće pronaći nikakva kaznena djela, pritisak politike i medijski linč koji je bez pravosuđa već donio presudu, pokrenuli su agresiju prema meni i ljudima koji, uvjeravam vas, nisu krivi. Da su mi pronašli i jedan Euro otuđenog i pronevjerenog novca, već bih bio u zatvoru. No to, jednostavno, nije istina. Riječ je o političkom procesu. Nisam spreman gledati i čekati da se kroz dobro poznate obrasce, političkim dekretima, kao u neka mračna vremena, gomila tobožnja kriminalna količina od koje se ne mogu braniti.
Sa svojim hrvatskim i međunarodnim pravnim timom spremam obranu i tužbe koje će, u sudskim epilozima, rasvijetliti i pred pravdu izvesti sve one koji su kriminalnim aktivnostima i neustavnim zakonom stvorili paravan za najveću pljačku privatne imovine u suvremenoj Europi. To ću učiniti u sljedećih nekoliko dana, jer su mi teško povrijeđena ljudska prava . Pritom ću biti dostupan i institucijama pravne države, ali i saborskom istražnom povjerenstvu ili njegovim predstavnicima ako ga, kako je vjerojatno dogovoreno na subotnjem sastanku u Vladi, naprasno ukinu kako bi se prikrio kriminal i sakrila istina. Svojim ću se javnim djelovanjem i dalje boriti za istinu koja mora zaustaviti nezakonite i protuustavne radnje i premijera Plenkovića , ministra Božinovića i gospođe Dalić koji obilato politički sponzoriraju Ramljaka i društvo iz Agrokora, a koji Hrvatskoj nanose nesagledive političke, gospodarske i financijske štete. Niti uhićenja, niti eklatantna pravna neregularnost u rasvjetljavanju svih okolnosti me neće spriječiti', napisao je Todorić.

 

Kakva je konkretna zakonska procedura kada policija krene na teren u izvide i što se događa nakon što uslijede uhićenja, objasnio je za tportal poznati hrvatski odvjetnik Goran Mikuličić.

'Prije svega, potrebno je nabaviti nalog za pretragu prostorija. Nakon što je izdan policija s tim nalogom dolazi na mjesto događanja.
Policija je također dužna osigurati dva nepristrana svjedoka koji sudjeluju u pretrazi prostorija kao promatrači', kaže nam Mikuličić i dodaje da se tada nalog uruči osobi koja je vlasnik prostorija, a ako nje nema, može se ući u prostor i bez prisutnosti vlasnika, ali u prisutnosti dvojice neovisnih svjedoka uz predočenje naloga.
Ako kasnije u akciji dolazi do uhićenja, kao što se upravo događa u slučaju Agrokor, onda se osoba koja je uhićena najprije privede na Senjak, gdje policija ima svoje prostorije za zadržavanje.
Mikuličić nam objašnjava da policija u tom postupku, nakon uhićenja, može zadržati osobu i predati je policijskom nadzorniku. Potom se obavijesti, ako već nije obaviješten, državni odvjetnik koji tada odlučuje o tome hoće li predložiti da se protiv određene osobe odredi istražni zatvor.

 

'Takav prijedlog onda ide istražnom sucu koji odlučuje o tome može li i treba li se odrediti istražni zatvor ili ne. To se sve skupa događa u vrlo kratkim rokovima i nakon toga osoba koja je uhićena ima pravo žalbe…', navodi nam proceduru odvjetnik.
U istražnom zatvoru osoba može maksimalno biti zadržana i do 12 mjeseci bez podizanja optužnice, međutim Mikuličić kaže da su to iznimke.

 

'Istražni zatvor traje manje jer istraga traje manje. Nakon istražnog postupka, koji opet provodi DORH, odlučuje se hoće li se podignuti optužnica ili ne. Ako se podigne, onda se dostavlja nadležnom sudu koji povodom optužnice saziva tzv. optužno vijeće na kojem se ispituje je li optužnica zakonita ili nije. Ukoliko je zakonita, vijeće potvrđuje optužnicu i cijeli predmet se dostavlja raspravnom vijeću koje zakazuje pripremno ročište što odlučuje o tome koji će se dokazi provoditi, koji neće…', kaže nam Mikuličić.

 

Optuženik u ovoj fazi postupka može izaći na slobodu kada prestanu razlozi zbog kojih je određen istražni zatvor.
'Ako je istražni zatvor određen, na primjer, zbog opasnosti od bijega, onda se obično to može zamijeniti raspolaganjem jamstvom, a ako je zatvor određen jer postoji opasnost od toga da bi okrivljenik na slobodi mogao uništiti tragove koji su potrebni za daljnje dokazivanje ili utjecati na svjedoke, onda može izaći na slobodu kada ti razlozi prestanu, a to je nakon što su saslušani svi svjedoci i prikupljeni svi dokazi', navodi odvjetnik.

 

Treći razlog određivanja zatvora je, nastavlja, ako postoji opasnost da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti kazneno djelo. Jednom kad je određen takav razlog zadržavanja u pritvoru vrlo rijetko se opovrgava, za razliku od prva dva razloga.

FOTO:Zadarski list

 

 

 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam