Datum objave: 13. Listopad 2017

Okrugli stol o cruising turizmu u Šibeniku: Umirovljeni kuhar Ivo Svirčić "održao" lekciju stručnjacima

Diana Ferić
Diana Ferić

Grad Šibenik, unatoč tomu što je Šibenik već nekoliko godina cruiserska luka i što se cruiserski turizam  ne bismo stihijski razvijati, što potvrđuje primjer Dubrovnika, nema viziju što s tim oblikom turizma želi kako se  pokazalo se na današnjem okruglom stolu " Izazovi cruiserskog turizma" koji je u Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića. organiziralo Veleučilište u Šibeniku, a vodio ga je dekan tog veleučilište dr.sc Ivan Malenica.

To je jasno nakon istupa Matije Bumbaka, pročelnika Ureda za gospodarstvo i EU fondove koji tek  traži od svih koji imaju ili bi mogli imati koristi od turizma da se uključe o izradu te strategije. „ Argumentirana rasprava bi bila poželjna bez onoga sviđa mi se ili mi se nešto ne sviđa što se događa sada. Nije potrebno zbog problema koji se javljaju odbaciti cruising turizam i reći da on ne valja, ali trebamo i znati što od njega želimo. Mi želimo razvijati turizam, ali ne želimo da nam to bude temeljna gospodarska grana. Skloniji smo razmišljanju da želimo turistu kao povremenog stanovnika kao i da moramo odvagati što od turizma želimo. Tu nam zarada ne smije biti jedini kriteriji jer možda smo, ako negdje zaradimo 100 nečega, negdje izgubili 500“, kazao je Bumbak.

Organizator je želio pomoći lokalnoj zajednici da  na pravi način odgovori na izazove cruising turizma, ali je napravio propust pa nisu službeno pozvali jednog od glavnih aktera  - Turističku zajednicu Grada Šibenika pa je Dino Karađole došao samo kao običan slušatelj.

 

Hrvoje Carić iz Instituta za turizam upozorio, na primjeru inozemnih cruising destinacija, ali i Dubrovnika na izazove koji taj oblik turizma sa sobom nosi. Podsjetio je na primjer Venecije kada su se ogromni cruiseri gotovo uplovljavali do Trga svetog marka i zagušili Veneciju do te mjere da su osviješteni građani protiv cruiser turista organizirali prosvjede. Ili pak primjer Portugala u kojem su osvanuli grafiti o tomu da su cruiser gosti jednako teroristi, potom na demonstracije u Barceloni i slično. Dubrovnik je kod nas, kazao je, najbolji primjer kako cruiser turizam ne bi trebao izgledati budući da putnici s cruisera izazovu takav kolaps u gradu da se domaće stanovništvo poziva da ne izlaze iz kuća. Po njegovim riječima i Split je na dobrom putu da mu se to dogodi.

 

„ To su primjeri iz kojih bi Šibenik treba učiti. Nemojte robovati idejama velikih brojeva u turizmu. Šibenčani moraju najprije sami sebi odgovoriti što žele od cruiser turizma i kako ga integrirati u grad. Treba postići to da ti turisti ostaju što duže u Šibeniku i da troše novac na hrvatske proizvode“, kazao eje Carić dodavši da nema smisla situacija koju živimo da turizam guši turizam.“Ne treba vam masovni, histerični turizam koji nema veze s lokalnom zajednicom. Turisti s cruisera, navodno se u Dubrovniku zadrže oko 2 sata. pa što će nam to. Ti nemaju vremena ni izvaditi novčanik iz džepa“, istaknuo je. Upozorio je i na ekološke posljedice koje sa sobom u zatvorene sustave nose velika plovila. „Izmjereno je da su 2009. godine cruiseri u naše more unijeli 153 kg opasnog bakra,a od povišenih koncentracija tog metala u moru organizmi poput školjkaša mutiraju“, objasnio je.

 

Marjan Petković, v.d. ravnatelja šibenske Lučke uprave podsjetio je na to da u Jadran dolazi samo 4 posto cruisera kojima se u svijetu organiziraju kružna putovanja,a na Karibe, primjerice 33 posto. Po njegovim riječima nema opasnosti da Šibenik zaguše gosti s cruisera jer je izračunato da Šibenik za kišnih dana može primiti bez problema 8 000 do 9 000 turista, a sada ih dnevno najviše dođe oko 2 500. On smatra da je za razvoj cruiser turizma u Šibeniku potrebno izgraditi pomorski putnički terminal za koju će ovih dana dobiti lokacijsku dozvolu te jače promicati Šibenik.“ Prema mom iskustvo Šibenik još uvijek nije dovoljno vidljiv. Moramo snažnije promicati Šibenik kao turističku destinaciju no to nije posao Lučke uprave. Mi smo prije nekoliko godinu, u okviru naše udruge Medcruise promovirali Sokolarski centar ili recimo Jurlinove dvore u zaleđu Primoštena i sada oni imaju goste s cruisera“, napomenuo je Petković. Prema saznanjima šibenske Lučke uprave, a do njih dolaze uspoređujući broj putnika koji uplove cruiserima u Šibenik i broj autobusa koji dođu odmah po njih gotovo 80 posto turista odmah odlazi izvan Šibenika i t ne samo u NP Krka nego i u Split i Trogir.

 

Zvučat će čudno, ali je istinito to da je na današnjem okruglom stolu najkonkretnije prijedloge i razmišljanja iznio Ivo Svirčić, umirovljeni kuhar koji je godinama radio na cruiserima te u Americi. Iz njega je govorilo čisto iskustvo što su odmah primijetili i studenti šibenskog Veleučilišta koji su čini većinu publike na današnjem okruglom stolu. „ Ne bih se složio da Dubrovnik zbog cruiser turizam kao takvog ima problema. Imaju problema zato što ne znaju ponuditi gostima programe kako bi ih raspršili. Nisu za to razvili infrastrukturu da ti gosti potroše novac u Dubrovniku, Vani je to skroz drukčije. Oni uređuju male otoke i na njima brojne sadržaje na kojima je gosti s cruisera zaustavljaju, provode vrijeme, uživaju i troše novac i svi su sretni. U tome je bit. Zašto mi recimo ne bismo za to opremili Veliku i Malu Krbelu. Gosti bi na njima radi provodili vrijeme i trošili svoj novac. Tako rade Amerikanci“, odgovorio je Svirčić stručnjaku iz Instituta za turizam.

 

Na tom tragu je i dr.sc. Petar Gardijan koji je kazao da „ako na cruisere gledamo kao na problem da ćemo od njih odustati, ali je bit u tomu da se na to gleda kao na izazov.“Mi trebao napraviti sve da se ti gosti što više zadrže kod nas i da im pružimo turizam kao doživljaj, a tu je presudan menadžment destinacije koji mi nemamo“, istaknuo je Gardijan.

Iz kategorije: Vijesti