Datum objave: 01. Lipanj 2017

Polemike na otvorenju izložbe o bombardiranjima Šibenika 1943.-1944.

Diana Ferić
Diana Ferić

Polemika i sučeljavanje mišljenja obilježili su večerašnje otvaranje izložbe "Savezničko bombardiranje Šibenika (1943. - 1944.) - iz dnevničkih zapisa Radoja Novaka" koju je u povodu međunarodnog Dana arhiva u izložbenom prostoru Muzeja grada Šibenika postavio Državni arhiv u Šibeniku.

Iznimno vrijednu i povijesno dragocjenu izložbu otvorio je autor kataloga muzejski savjetnik Joško Zaninović, ravnatelj Gradskog muzeja Drniš koji je za ovu prigodu obradio i pripremio autentične dnevničke zapise Radoja Novaka, svjedoka i kroničara savezničkih bombardiranja Šibenika 1943. i 1944. godine. On je Novakove dnevničke zapise usporedio s poznatim povijesnim izvorima te tako došao do novih spoznaja o ratnoj kataklizmi Šibenika koja je trajala od 16. studenoga 1943. godine do 28. listopada 1944. godine.

Na iznijete podatke i pretpostavke reagirao je poznati Šibenčanin Vlatko Grubišić. On je na temelju osobnih iskustava i spoznaja o savezničkim bombardiranjima Šibenika 1943. i 1944. godine koja je doživio i preživio, pokušao osporiti podatke o broju Šibenčana koji su poginuli tijekom bombardiranja koja su trajala duže od godinu dana. Podržao ga je Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Šibenika koji je na otvaranje izložbe čak donio i knjigu s popisom poginulih.
Polemika, neuobičajena na otvaranjima izložbi, je pokazala koliko je u šibenskoj historiografiji bila zanemarivana pa i svjesno potiskivana tema o bombardiranjima Šibenika 1943. i 1944. godine kao i žrtvama tih napada kojima se ni danas ne zna pouzdan broj.
Prema navodima nekih od povjesničara koji se bave savezničkim bombardiranjima hrvatskih Šibenika, koji je tada bio pod vlašću nacističke Njemačke i NDH, saveznički su zrakoplovi napali 37 puta, a u tim napadima je poginulo 320 civila i 17 vojnika te ranjeno 36 civila i 8 vojnika. Neki drugi izvori govore više o više od 350 pa i 370 poginulih civila, a postoje i suprotna mišljenja prema kojima su te brojke višestruko pretjerane na što su na otvaranju izložbe pokušali ukazati Grubišić i Restović.

Rasprava do koje je došlo na otvorenju izložbe na kojoj se šibenska javnost prvi puta može upoznati s autentičnim dnevnikom kojeg je za vrijeme bombardiranja vodio Šibenčanin Radoje Novak, a sačuvao ga je i omogućio objavljivanje, njegov unuk Aldo Novak, bila je neočekivana, ali dobrodošla. Ona je ukazala na potrebu da se konačno nakon više od 70 godina objave povijesne činjenice ne samo o savezničkim bombardiranjima Šibenika nego i općenito o šibenskom dijelu povijesti Drugog svjetskog rata.

Katalog izložbe, bolje rečeno monografija od 200 stranica velikog formata bogato ilustrirana autentičnim fotografijama koje prožimaju dnevnik Radoja Novaka, iznimno je zanimljiv i pregledan, a obiluje vrijednim podacima i objašnjenjima. Ta izvrsna knjiga zaslužuje preporuku, a moguće ju je nabaviti u Državnom arhivu u Šibeniku i Knjižari Matica (tužno, ali istinito, jedinoj šibenskoj klasičnoj knjižari).
 

Iz kategorije: Vijesti